Friedrich Merz (CDU) najavio je da želi ukinuti potporu mnogima koji imaju pravo na građanski doplatak (njem. Bürgergeld). Čak je naveo i konkretan broj.
Bürgergeld bi kako je jučer dogovoreno na razgovorima u Berlinu trebao u budućnosti nositi naziv “nova osnovna sigurnost”. Tijekom predizborne kampanje kancelar Olaf Scholz (SPD) više je puta optužio CDU/CSU i Merza da su samo novo ime za istu vrstu osnovne sigurnosti. Merz se s tim ne slaže. On smatra da su prije svega potrebne oštrije sankcije.
“Oni koji ne rade, a mogu raditi, ubuduće više neće primati građanski doplatak”, objasnio je Merz. Prema tome, oko 1,8 milijuna ljudi trenutačno spada u ovu kategoriju. Prvo pitanje koje se postavlja je: Je li ovaj broj točan?
Merzova izjava o doplatku za građane zapravo provjerena
Čini se da Merz ovom brojkom nije daleko od istine. Njemačka agencija za zapošljavanje navodi da je nešto više od 1,7 milijuna od ukupno 5,5 milijuna korisnika doplatka zapošljivo i trenutačno bi bilo dostupno tržištu rada.
Ali to nije baš tako jednostavno, jer prema statistici 90 posto ljudi ima “prepreke za plasman na tržište”. Gotovo svaki drugi slučaj (44 posto) posebno je kompliciran, jer su prisutne barem dvije od navedenih prepreka.
Prepreke za zapošljavanje mogu uključivati, primjerice, nedostatak stručnih kvalifikacija (slučaj za 56 posto) i poodmakla dob (starija od 55 godina).
Prema Agenciji za zapošljavanje, to se odnosi na 24 posto skupine ljudi. Tek nešto više od 200.000 korisnika doplatka je zapošljivo i nema zapreka pri zapošljavanju.
Čak 16.000 onih koji su u potpunosti odbili posao
Početkom 2024. godine CDU je donio odluku o tijeku postupanja za građanski doplatak.
“Ako primatelj osnovne socijalne sigurnosti koji je sposoban za rad odbije obavljati posao koji je za njega razuman bez objektivnog razloga (‘potpuni prigovor’), ubuduće treba pretpostaviti da on nije u potrebi”, citira Tagesschau iz ovoga.
Ako Merz s planom ukidanja građanskog doplatka misli na ovu skupinu, brojčano je daleko od cilja.
Prema podacima Agencije za zapošljavanje, 2023. godine bilo je oko 16.000 onih koji su u potpunosti odbili prihvatiti posao ili obuku. Sukladno tome Zavod za zapošljavanje je od studenoga 2023. do listopada 2024. izrekao oko 20.000 smanjenja građanske naknade.
Presuda u korist tužitelja
I dok smo već kod smanjenja, dolazimo do još jednog problema s kojim se Merz suočava sa svojim planom građanskog doplatka. Godine 2019. Ustavni sud presudio je da bi smanjenje građanske naknade za više od 30 posto prekršilo temeljno pravo na dostojanstven minimalni životni standard.
Nedavno je i Sud u Karlsruheu presudio u korist tužitelja kojemu je ukinuta građanski doplatak. U međuvremenu, čini se da Merz preuzima rizik, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ