Već smo navikli da Google često slavi zanačajnije datume postavljanjem različitih logoa na svojoj početnoj stranici ili fotografija.
Milijuni ljudi diljem svijeta ujutro prvo otvore Google, najpopularniju internetsku tražilicu, no koliko ih zapravo primijeti komu Google taj dan odaje počast.
Na današnji dan Google odaje počast Adelaidi Virginiji Woolf, engleskoj spisateljici, jednoj od ključnih autora narativnoga modernizma i osnivačici feminističke književne kritike. Virginia Woolf je rođena na današnji dan 1882. godine u Londonu.
Rođena je u viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj obitelji Stephen. Odgajali su je uglavnom privatni učitelji. Godine 1912. udaje se za izdavača, pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, “The voyage out” (1915.), koji nije donio veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njezinih dominantnih tema i vidova izričaja: lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske (posebice ženske) psihe, piše HRT.
Iz toga doba datiraju prvi snažniji živčani slomovi i napadaji duboka psihičkoga raskola koji su je pratili do konca života i koji bijahu i uzrokom njena samoubojstva. Kao vid radne terapije Virginia Woolf i njezin suprug osnivaju Hogarth Press, nezavisnu nakladu koja je trebala služiti afirmaciji avangardnih i marginaliziranih pisaca.
Poslije još dva romana (“Noć i dan”, “Jakovljeva soba”), slijede veliki ostvaraji književnoga modernizma: romani “Gospođa Dalloway” (1925.), “Svjetionik” (1927.), “Valovi” (1931.) te zbirke eseja i književnih kritika “Svoj vlastiti prostor” (1929.) i “Tri gvineje” (1938.).
Njezini su romani visokoeksperimentalni: na više mjesta radnja, koja je često svakodnevna i uobičajena, rastače se u svijesti (ženskih) protagonista; snažan lirizam i jezična virtuoznost stvaraju dojam svijeta prebogatoga vizualnim i drugima senzornim asocijacijama, kao i senzibilne likove uronjene u neprestano preispitivanje smisla vlastite doživljajnosti i opstojnosti same. Po svjetonazoru mješavina epikurejskoga materijalista i bergsonovskoga idealista, kao i estet na tragu Waltera Patera – Virginia Woolf u svojim je romanima kreirala svijet uglavnom ograničen na intelektualiziranu englesku višu srednju klasu, ali univerzalan po dosegu za pažljivijega čitatelja.
Zbirke kritika i eseja Woolfove su još utjecajnije, bar od 1970-ih godina. U njima je utemeljila feminističku književnu kritiku, a ton u njima varira: s jedne se strane pojavljuju lamentacije o zapostavljenosti žena i njihovoj onemogućenosti u umjetničko-tvoračkim procesima; s druge pak strane inzistira da je “ženska”, kao i “muška” umjetnost zapravo androgina, pa je sloboda izražaja ženskoga iskustva i percepcije svijeta marginalna: pravi umjetnik nadrasta spol. Ovdje je Virginia Woolf pokazala smjesu zrele kritičnosti i naivnosti: izrazito maskulini autori kao Melville ili Faulkner teško da se mogu utrpati u koš dvospolačkoga vidozora. S druge strane, Virginia Wolf sjajno je raščlanila i ilustrirala povijesnu datost “ženske sudbine” koja je mnoge potencijalne kreativne osobnosti osudila na skučenu i samo djelomice ostvarenu egzistenciju.
Pozniji rad uključuje konvencionalniji roman “Godine” (1937.) te posljednje veliko ostvarenje, roman “Među činovima” (1941.), snažnu eksperimentalnu prozu u kojoj su sažete Woolfine opsesivne teme: rekreacija svijeta kroz visokometaforizirani jezik, seksualna ambivalencija i, najvažnije, meditacija o protoku vremena i života, utjelovljena u fikcionaliziranom i estetiziranom prikazu skoro cijele engleske povijesti.
Mučena napadajima duševne bolesti (slušne i vizualne halucinacije, duboka depresija), još pojačanima izbijanjem 2. svjetskoga rata, Virginia Woolf počinila je 28. ožujka 1941. samoubojstvo utapanjem u rijeci Ouse, kraj imanja u Rodmellu u Sussexu.
Tek u 70-im godinama prošloga stoljeća na valu feminizma potvrđena je kao velika spisateljica. Poslije svih poricanja i uzdizanja, izgleda da je postignut kakav-takav konsenzus: Virginia Woolf nije među najvećima, ali je jedan od velikih inovativnih pisaca 20. stoljeća.
Fenix-magazin/MD/HRT
