Rat u Ukrajini ponovno se rasplamsava, ali njemačka vlada pretpostavlja da su razgovori s Rusijom o okončanju sukoba mogući u nadolazećim mjesecima, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
“Polako se otvara prozor za razgovore između europske strane i Rusije”, kažu vladini izvori. “Međutim, žestoke borbe posljednjih dana pokazuju da ovo vjerojatno neće trajati tjednima, već mjesecima.”
Razmatra se pitanje tko može voditi razgovore u ime Europljana. Traži se dovoljno operativan okvir, ali i onaj koji je što prihvatljiviji europskim akterima.
Mnogo toga sugerira da će E3 i dalje igrati važnu ulogu, kaže njemačka vlada. E3 čine Njemačka, Velika Britanija i Francuska.
Ova je skupina već prošle godine bila uključena, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Ukrajinom, u napore za okončanje rata.
Međutim, razgovore između Rusije i Ukrajine posredovale su Sjedinjene Države, bez sudjelovanja Europljana.
U međuvremenu su, međutim, američki pokušaji zastali. Državni tajnik Marco Rubio nedavno je izjavio da, što se tiče Washingtona, drugi mogu pokušati zaustaviti rat.
U tom kontekstu, Europljani se sada pokušavaju ponovno snažnije uključiti. Dok Sjedinjene Države sebe vide kao posrednika, Europljani su očito na strani Ukrajine.
Zasad je malo vjerojatno da će 27 država članica Europske unije imenovati pregovarača koji ne pripada nijednoj vladi.
To je postalo jasno prošli tjedan na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU na Cipru. Tada je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaia Kallas upozorila na posljedice daljnje rasprave o toj ideji.
“Ovo je zamka u koju nas Rusija želi uvući”, rekla je Kallas.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je spomenuo bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera kao svog preferiranog posrednika. Schröder je Putinov prijatelj i, nakon povlačenja iz politike, radio je kao lobist za ruske energetske tvrtke.
Drugi su kao potencijalne kandidate spomenuli bivšu kancelarku Angelu Merkel, finskog predsjednika Alexandera Stubba i bivšeg predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija.
Iz njemačke perspektive, daljnji proces zahtijeva “jasan politički kompas” i “jasnu viziju cilja”. To bi trebalo biti učinjeno u dogovoru s Ukrajinom i uz što veću koordinaciju među Europljanima, kao i “što bliže usklađeno” sa Sjedinjenim Državama.
U lipnju i srpnju održava se nekoliko summita na kojima bi ta tema mogla igrati ulogu.
Prvo će se za dva tjedna sastati G7, zatim čelnici EU, a početkom srpnja je summit NATO-a u Turskoj.
Fenix-magazin/SČ/dpa
