Lideri NATO-a stigli su u srijedu na drugi i završni dan samita saveza u Ankari, gdje su sigurnost na Arktiku, izdvajanja za od branu, iranske nuklearne ambicije i vojna podrška Ukrajini dominirali izjavama prije zatvorenih sastanaka.
Generalni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da saveznici moraju osigurati da Rusija i Kina ne ostvare veći pristup Arktiku, opisujući ovu regiju kao sve značajnije strateško područje. Odgovarajući na pitanja o Grenlandu, Rutte je rekao da NATO ima dobar proces kada je riječ o tom otoku.
Govoreći o sigurnosti na Bliskom istoku i plovidbi kroz Hormuški moreuz, rekao je da očekuje da saveznici ponove stav da Iran nikada i ni pod kojim okolnostima ne smije doći do nuklearnog oružja.
Rutte je pripisao zasluge američkom predsjedniku Donaldu Trumpu za doprinos uravnoteženju izdvajanja za obranu između Sjeverne Amerike i Europe, ocijenivši da je savez ušao u snažniju fazu koju je nazvao “NATO 3.0“.
Kanada: Izdvajanja za obranu i sigurnost Arktika
Kanadski premijer Mark Carney rekao je da se sigurnosno okruženje dramatično promijenilo, navodeći hibridno ratovanje, hipersonične projektile i Rusiju kao direktnog protivnika NATO-a.
Najavio je da će Kanada u naredne dvije godine povećati izdvajanja za obranu sa 1,5 na četiri posto bruto domaćeg proizvoda te produžiti misiju Operation Reassurance u Latviji.
Carney je rekao da se teret obrane postupno prebacuje sa SAD-a na Kanadu i Europu, ali je naglasio da predsjednik Donald Trump ostaje posvećen NATO-u, uz očekivanje da saveznici daju veći doprinos. Također je pozvao na smirivanje tenzija na Bliskom istoku, upozorivši da nedavni događaji potvrđuju trajne prijetnje s kojima se savez suočava.
Danska: Ponovno naoružavanje, Ukrajina i Grenland
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ponovno naoružavanje Europe i jačanje transatlantske obrambene industrijske baze moraju biti glavni prioritet samita u vrijeme sve nestabilnijeg globalnog sigurnosnog okruženja.
Pozvala je na dodatnu podršku Ukrajini i veći pritisak na Rusiju, naglasivši da jedinstvo saveznika nikada nije bilo važnije.
Govoreći o Grenlandu, Frederiksen je ponovila da taj otok nije na prodaju te da samo njegovi stanovnici mogu odlučivati o njegovoj budućnosti. Dodala je da je Danska spremna braniti svaki pedalj NATO-a, uključujući i Grenland, ukoliko to bude potrebno.
Nizozemska: Jača Europa unutar NATO-a
Nizozemski premijer Rob Jetten rekao je da NATO provodi obaveze preuzete na prošlogodišnjem samitu izgradnjom snažnije Europe unutar snažnijeg saveza.
Naglasio je da su europski saveznici značajno povećali izdvajanja za obranu i proširili suradnju u vojnoj industriji, čime je NATO postao snažniji i za Europu i za SAD.
Jetten je također istakao potrebu za diplomatskim rješenjem tenzija koje uključuju Iran, dodajući da bliža europsko-američka suradnja u oblasti obrane pokazuje da je snažnija Europa i u interesu Washingtona.
Poljska: Trajno prisustvo američkih snaga
Poljski predsjednik Karol Tadeusz Nawrocki rekao je da Rusija ostaje glavna prijetnja NATO-u i upozorio da bi Moskva mogla upotrijebiti vojnu silu protiv europskih zemalja.
Kazao je da Poljska želi uspostaviti stalnu bazu američkih snaga, podsjetivši da je u toj zemlji već raspoređeno gotovo 10.000 američkih vojnika.
Dodao je da bi trajno američko vojno prisustvo dodatno ojačalo sigurnost istočnog krila NATO-a i zaštitu srednje i istočne Europe, ističući da Poljska nastavlja velika ulaganja u jačanje vlastitih oružanih snaga.
Mađarska: Bez vojnika i oružja za Ukrajinu
Mađarski premijer Peter Magyar ponovio je protivljenje Budimpešte dubljem vojnom angažmanu u Ukrajini.
Rekao je da Mađarska neće slati oružje niti vojnike u Ukrajinu usprkos kontinuiranoj podršci saveznika Kijevu.
Njegove izjave ponovo su ukazale na razlike unutar saveza kada je riječ o obimu vojne pomoći Ukrajini.
Island: Grenland pripada njegovim stanovnicima
Islandska premijerka Kristrun Frostadottir rekla je da o budućnosti Grenlanda trebaju odlučivati isključivo njegovi stanovnici, naglasivši da oni ne žele postati dio SAD-a.
Dodala je da je NATO u protekloj godini postao snažniji zahvaljujući većem broju članica i većim izdvajanjima za obranu usprkos promjenama u geopolitičkom okruženju.
Ocijenila je da bi Savez manje pažnje trebao posvećivati raspravama o Grenlandu, a više prijetnji koju predstavlja Rusija.
Švedska: Spremnost, obrambena industrija i Ukrajina
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da NATO mora biti spreman na različite scenarije vezane uz Rusiju, jer europski saveznici nastavljaju preuzimati veću odgovornost za sigurnost kontinenta.
Rekao je da Švedska planira do 2030. godine postići NATO-ov cilj od pet posto izdvajanja za obranu, te je naglasio važnost proširenja kapaciteta europske obrambene industrije nakon odluke saveza o kupnji sustava zračnog nadzora GlobalEye.
Naglasio je da je nastavak vojne podrške Ukrajini najvažniji prioritet NATO-a te je pozvao ostale saveznike da povećaju svoj doprinos.
Dodao je da Švedska isporučuje Ukrajini 16 prethodno korištenih borbenih zrakoplova Gripen, dok za vlastito ratno zrakoplovstvo nabavlja 16 novih zrakoplova Gripen E.
Grčka: Europski stup unutar NATO-a
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je da europski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za vlastitu sigurnost, ocjenjujući da je to dugo očekivano vraćanje ravnoteže unutar NATO-a.
Rekao je da je Grčka već ispunila cilj saveza od 3,5 posto obrambenih izdataka te da provodi program modernizacije vojske vrijedan 25 milijardi eura unatoč dugoročnim regionalnim sigurnosnim izazovima.
Ponovio je svoju podršku jačanju europskog obrambenog stupa, koji će nadopunjavati, a ne konkurirati NATO-u.
Izrazio je nadu da će se primirje između Irana i SAD-a održati kako bi diplomacija imala priliku spriječiti nove regionalne napetosti i rast cijena energenata.
Estonija: Jačanje frontalne obrane prema Rusiji
Estonska premijerka Kristen Michal izjavila je da Estonija ove godine ulaže gotovo sedam posto bruto domaćeg proizvoda u obranu te pozvala saveznike da brzo povećaju vojne sposobnosti i izdvajanja.
Pozvao je na jači koncept frontalne obrane protiv Rusije, opisujući Moskvu kao izravnu i vjerodostojnu prijetnju cijelom savezu.
Naglasila je potrebu proširenja kapaciteta obrambene industrije NATO-a.
Michal je rekla da se Ukrajina ne bori samo za svoju slobodu, već i za sigurnost Europe, podsjećajući da Estonija godišnje izdvaja vojnu pomoć u vrijednosti od 0,35 posto BDP-a.
Ukazujući na nedavne incidente s podmorničkom infrastrukturom, kršenja zračnog prostora i NATO-ove misije zaštite zračnog prostora u baltičkoj regiji, rekla je da kolektivni obrambeni mehanizmi saveza učinkovito djeluju i ostaju ključni za regionalnu sigurnost.
Norveška: Sigurnost Arktika i podrška Ukrajini
Norveški premijer Jonas Gahr Store rekao je da ne očekuje povlačenje američke vojne prisutnosti iz Europe, ocjenjujući da NATO i dalje pruža značajne sigurnosne koristi Washingtonu.
Rekao je da uloga Norveške u zaštiti Dalekog sjevera i Arktika izravno doprinosi sigurnosti Europe i SAD-a.
Store je naglasio da je NATO obrambeni savez čiji je cilj odvraćanje agresije, a ne prijetnja drugima, te je ponovio potrebu za prekidom vatre i pravednim, trajnim mirom u Ukrajini.
Također je ukazao na velika ulaganja Norveške u pomorske sposobnosti i intenzivniju suradnju s Velikom Britanijom, Kanadom i Njemačkom kako bi se ojačala sigurnost u sjevernim vodama.
Finska: Europa preuzima veću odgovornost
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da je NATO prošao kroz izvanrednu transformaciju u samo nekoliko godina, podsjećajući na pristupanje Finske i Švedske savezu, povećanje izdvajanja za obranu i veću odgovornost Europe unutar NATO-a.
Rekao je da je prije četiri godine malo tko mogao predvidjeti da će obje nordijske zemlje postati članice NATO-a ili da će saveznici prihvatiti cilj izdvajanja pet posto BDP-a za obranu.
Dodao je da provedba koncepta “NATO 3.0” predstavlja povijesni pomak u podjeli odgovornosti od SAD-a prema Europi i pokazuje koliko se brzo savez prilagodio promijenjenom sigurnosnom okruženju.
Velika Britanija: Jedinstvo u vrijeme krize
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da summit u Ankari dolazi u ključnom trenutku, dok se saveznici suočavaju s ratom u Ukrajini i rastućim napetostima u Hormuškom tjesnacu.
Rekao je da će čelnici razgovarati o nizu važnih sigurnosnih pitanja i usvojiti konkretne mjere za jačanje saveza.
Starmer je naglasio da summit predstavlja priliku za članice NATO-a da pokažu jedinstvo i zajedničku snagu u suočavanju sa sve većim globalnim izazovima.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
