Svi oni koji u supermarketima obraćaju pažnju na natpise poput “svježe” ili “bez laktoze” na mliječnim proizvodima, do sada su morali slijepo vjerovati da su te informacije točne. Obvezujuća zakonska definicija na razini tržišta jednostavno je nedostajala. To je godinama stvaralo probleme, unatoč tome što su milijuni ljudi izravno ovisni o tim podacima zbog intolerancije ili alergija.
No, s tom praksom je sada konačno kraj. U nedjelju, 14. lipnja 2026. godini, na snagu stupa nova opsežna Uredba o kvaliteti mliječnih proizvoda (MilchPQV). Ovaj dokument u potpunosti mijenja pravila igre jer spaja četiri dosadašnja odvojena propisa – o konzumnom mlijeku, mliječnim prerađevinama, siru i maslacu – u jedan jedinstveni zakon koji po prvi put postavlja jasne i obvezujuće okvire za označavanje hrane.
Ključni podaci:
Fiksna granica za laktozu: Pojam “bez laktoze” smije se koristiti samo ako proizvod sadrži manje od 0,1 grama laktoze na 100 grama, a taj podatak mora biti točno ispisan na pakiranju.
· Strogi uvjeti za “svježe”: Mlijeko može biti “svježe” samo ako mu je rok trajanja maksimalno tri tjedna na temperaturi do 8 °C. Maslac i mlijeko u prahu taj natpis više ne smiju imati.
· Stop skrivenim zamjenama: Ako se miješaju mlijeka različitih životinja (npr. kravlje i kozje), na ambalaži se mora navesti njihov točan postotni udio, a obavezno je i deklariranje biljnih zamjenskih masti.
“Bez laktoze” konačno dobiva jasnu zakonsku definiciju
Za osobe koje pate od intolerancije na laktazu, nova uredba donosi golemo olakšanje. Do sada nije postojala nikakva zakonska smjernica koja bi propisivala kada se neki proizvod smije nazvati “laktosefrei”, što je omogućavalo proizvođačima da taj pojam tumače vrlo kreativno i slobodno, a to je za osjetljive osobe nerijetko završavalo zdravstvenim tegobama.
Članak 58. nove uredbe sada unosi potpunu jasnoću:
Proizvod smije nositi oznaku „bez laktoze“ isključivo ako sadrži manje od 0,1 grama laktoze na 100 grama proizvoda.
Ova vrijednost mora biti obavezno i transparentno istaknuta na pakiranju u obliku formule: “Sadržaj laktoze: ispod 0,1 g / 100 g”. Za proizvode u prahu, poput mlijeka u prahu, vrijedi posebno pravilo – navedena granična vrijednost odnosi se na već pripremljeni, gotovi napitak, ali se na vrećici mora dodatno navesti i točan udio laktoze u samom prahu.
Kada se mliječni proizvodi smiju nazvati “svježima”?
Pojam “svježe” također je bio zakonski potpuno nedefiniran, pa su ga mljekare stavljale čak i na proizvode koji su prošli agresivne termičke obrade i imali višemjesečni rok trajanja. Članak 59. nove uredbe tome staje na kraj i vezuje pojam uz strogo definirane uvjete:
| Vrsta proizvoda | Maksimalni rok trajanja | Uvjeti skladištenja i obrade |
| Konzumno mlijeko | Do 3 tjedna | Temperatura do maksimalno 8 °C |
| Jogurt, kefir, kiselo vrhnje | Do 2 tjedna | Temperatura do 8 °C i bez naknadne termičke obrade nakon fermentacije |
| Mliječni deserti (npr. voćni jogurt) | Do 3 tjedna | Temperatura do maksimalno 8 °C |
Svi proizvodi koji ne zadovoljavaju ove rokove gube pravo na riječ “svježe”. Proizvodi poput maslaca, kondenziranog mlijeka i mlijeka u prahu od sada se zakonski uopće ne smiju oglašavati kao svježi. Također, postupci obrade poput pasterizacije, sterilizacije ili ultra-visoke toplinske obrade (UHT) moraju biti jasno i točno navedeni na deklaraciji, bez ikakvog manipuliranja terminima.
Stop “skrivenim” zamjenama: Obavezan postotak za miješano mlijeko
Nove izmjene donose i veliku transparentnost za sve popularnije mješavine mliječnih proizvoda. Ako neki sir ili napitak sadrži sirovo mlijeko više od jedne životinjske vrste – primjerice kombinaciju kravljeg i kozjeg mlijeka – proizvođač je prema članku 56. dužan na pakiranju navesti sve korištene vrste mlijeka, kao i njihove točne postotne udjele. Jedina iznimka je ako udio mlijeka određene životinje iznosi manje od 5 posto; tada je dovoljno napisati “s malim udjelom” uz navođenje naziva životinje.
Isto vrijedi i za sve češću upotrebu biljnih sastojaka koji služe kao jeftinija zamjena za mliječne komponente. Takozvana “fejk” pakiranja, koja izgledom kopiraju klasične mliječne proizvode, a u sastavu skrivaju biljne masti, morat će to imati jasno istaknuto na prednjoj strani ambalaže, čime se staje na kraj zavaravanju potrošača.
Fenix-magazin/IK
