U njemačkim vladajućim krugovima ovaj je tjedan označen kao ključan za donošenje velikog reformskog paketa čiji je središnji dio korjenita reforma poreza na dohodak. Prema neslužbenim informacijama, unutar vlade Unije (CDU/CSU) i SPD-a već kruži tek objavljena studija uglednog Leibnizovog centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW). Ovaj stručni dokument nudi konkretan model kako značajno financijski rasteretiti građane s niskim i srednjim primanjima, a da se pritom ne stvori prevelika rupa u državnom proračunu, što bi moglo poslužiti kao idealan kompromis za suprotstavljene političke tabore.
3 KLJUČNE ČINJENICE:
Inovativni porezni “trik” za stabilnost proračuna: Tradicionalne porezne reforme obično postupno podižu porezne stope, što je iznimno skupo za državu. ZEW u svojoj glavnoj varijanti predlaže potpuno novi mehanizam: za oporezivi dohodak do otprilike 22.500 eura stopa bi rasla polako do 25,64 posto, a zatim bi ostala nepromijenjena (linearna) sve do granice od 40.000 eura oporezivog dohotka. Na toj točki porezna stopa bi “skočila” na trenutno važeću razinu od 31,66 posto. Taj nagli skok osigurava da najbogatiji i oni s visokim primanjima ne prođu ni bolje ni lošije nego danas, dok se srednjoj klasi ostavlja znatno više novca. Podsjetimo, oporezivi dohodak se računa tek nakon odbitka neoporezivog dijela (koji sada iznosi 12.348 eura) i ostalih troškova, pa neto povišicu osjećaju i oni s višim bruto plaćama.
Financijski dobitak za radnike i cijena reforme: Prema izračunima ekonomista, uvođenje ove glavne varijante s granicom do 40.000 eura donijelo bi rasterećenim građanima do 520 eura više godišnje. Ako bi se granica pomaknula na 50.000 eura oporezivog dohotka, građani bi na kraju godine u džepu mogli imati čak do 804 eura više. Cijeli ovaj paket koštao bi državnu blagajnu oko deset milijardi eura, što se u financijskim krugovima smatra pravim “bagažom” i iznimno jeftinim rješenjem, budući da se ranije smatralo da je za osjetno rasterećenje srednje klase potrebno osigurati najmanje 20 milijardi eura.
Politički sukob oko financiranja i rasta poreza za bogate: Iako prijedlog nudi rješenje bez zadiranja u najviše porezne stope, ZEW je izračunao i opciju prema kojoj bi se reforma mogla potpuno neutralno financirati povećanjem poreza za najbogatije za tri postotna boda (što bi vrhunsku poreznu stopu podiglo na 45, a porez za bogate na 48 posto). SPD se snažno zalaže za to da se olakšice za srednju klasu pokriju većim nametima za bogate, dok Unija to kategorički odbija. Štoviše, utjecajno gospodarsko krilo Unije zahtijeva potpuno ukidanje solidarnog doprinosa za top deset posto gospodarstvenika te pomicanje granice za najvišu poreznu stopu tek od 85.000 eura oporezivog dohotka (umjesto sadašnjih 70.000 eura).
Na stolu i nepopularne promjene u mirovinskom sustavu
Osim poreznog rasterećenja, vladajući se koalicijski partneri suočavaju s donošenjem jednako dramatičnih odluka koje se tiču mirovinske reforme. Povjerenstvo za mirovinsko osiguranje prošli je tjedan predalo službene preporuke koje uključuju vrlo nepopularne mjere, poput postupnog usklađivanja i podizanja dobi za odlazak u mirovinu u skladu s produljenjem očekivanog životnog vijeka te potpuno ukidanje opcije prijevremenog odlaska u mirovinu bez penalizacije nakon 45 godina radnog staža.
PROMJENE ZA MILIJUNE: Njemački kancelar otkrio kada bi mirovinska reforma mogla stupiti na snagu
Kancelar inzistira na tome da se sve preporuke povjerenstva usvoje u paketu kako bi se osigurala dugoročna stabilnost sustava. Službeni pregovori koalicijskih partnera zakazani su za srijedu, a s obzirom na duboke ideološke razlike i težinu tema, mediji složno procjenjuju da bi se napeti sastanci u Berlinu mogli protegnuti kroz četvrtak, pa sve do kraja radnog tjedna u petak.
Fenix-magazin/IK
