Nijemci su nakon lockdown-a pohrlili u ugostiteljske objekte gdje ih je međutim dočekalo neugodno iznenađenje: osjetno više cijene. Razlog je prije svega nedostatak osoblja i visoki troškovi higijenskih mjera, piše DW.
Mnogi njemački ugostitelji i njihovi gosti su jedva dočekali popuštanje mjera koje su praktički od početka studenog prošle godine posjet kafiću ili restoranu činile nemogućim. Prvo su prije nekoliko tjedana otvorene terase a s padom sedmodnevne incidencije sada i većina restorana otvara i unutarnje prostore za goste. Naravno sve popraćeno higijenskim mjerama i mjerama za praćenje epidemije.
Mnogi se nisu vratili
No najveće brige ugostiteljima trenutno zadaje pomanjkanje osoblja. U Njemačkoj je većina konobarica i konobara ovaj posao obavljalo kao dodatno zaposlenje ili honorarni posao uz studij ili školu. U mjesecima potpunog zatvaranja mnogi su se preorijentirali na druge izvore zarade i velik dio njih je time ostao nepovratno izgubljen kao radna snaga u ugostiteljstvu. „Ja nisam mogla ljudima govoriti: čekajte, strpite se dok ponovno ne otvorimo”, rekla je za javni servis ARD vlasnica jednog restorana u Kölnu objašnjavajuću zašto se velik broj prijašnjih radnika nije vratio nakon lockdown-a.
Ona se žali da je teško pronaći dovoljno ljudi za rad čak i da vladaju normalni uvjeti a da higijenske mjere zahtijevaju dodatno osoblje. „Netko mora dočekati goste, provesti ih do stola, sve to iziskuje dodatno osoblje a to košta”, kaže ova ugostiteljica. Financijska neizvjesnost vlada i dalje, mnogi nisu sigurni hoće li morati vratiti financijsku pomoć koju su dobili od države.
Sve je to rezultiralo poskupljenjem usluga u ugostiteljstvu od, kako javlja ARD, od 5 do deset posto.
Što će biti ako dođe novi lockdown?
Mnogi, usprkos državnoj pomoći u raznim oblicima, nisu preživjeli ovo teško razdoblje. Od sredine ožujka, prema navodima krovne udruge njemačkih ugostitelja i hotelijera DEHOGA, mjesečno od 70 do 120 ugostiteljskih poduzeća prijavljuje stečaj. Samo do veljače je izgubljeno 120.000 radnih mjesta u gastronomiji i ugostiteljstvu.
DEHOGA istovremeno procjenjuje da su državne pomoći, poput jednokratnih financijskih isplata ili programa financiranja skraćenog radnog vremena, spasili oko 50.000 ugostiteljskih poduzeća.
Direktorica DEHOGA-e Ingrid Hartges traži od politike bolju podršku kako u slučaju sljedećeg pandemijskog vala ne bi propala još više ugostitelja. „Mi moramo bolje pripremljeni dočekati eventualni sljedeći val”, rekla je Hartges za dnevnik Neue Passauer Presse.
No usprkos upozorenjima u branši vlada neka vrsta optimizma zbog nadolazećeg ljeta. Mnogi se nadaju sličnoj reakciji gostiju kao što to bilježi turistička branša: nakon višemjesečnog odricanja gosti su spremni dublje posegnuti u džep i priuštiti si usluge koje si u normalnim uvjetima ne bi priuštili.
Fenix-magazin/IM/DW
