Mnoge kućne pomoćnice ili vrtlari u Njemačkoj rade na crno. „Samo 350.000 od 2,7 do tri milijuna čistačica, „baby-sitterica“ ili vrtlara, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano“, piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW), prenosi Deutsche Welle.
Na crno najviše rade umirovljenici, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno. Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative.
„Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu uraditi ili nekoga angažirati ‘ispod ruke’“, kaže Enste.
Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu. „Građani kritiziraju političare da premalo čine protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u vlastitom domaćinstvu kućnim pomagačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti“.
Inače, obim rada na crno u Njemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. U međunarodnoj usporedbi, Njemačka se nalazi u sredini. No, kada se usporedi s SAD-om ili Švicarskom, onda je Njemačka očito dosta atraktivnija za rad na crno.
Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa, među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza. Stručnjaci iz Instituta za njemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može promatrati kao jedna vrsta izjednačavanja porezne pravde. „Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedjeli plaćanje poreza, ‘mali ljudi’ to pokušavaju radom na crno”.
Rad na crno u privatnim domaćinstvima, prema ispitivanju javnog mnijenja, čini od 15 do 20 posto ukupnog broja zaposlenih na crno. U usporedbi s brojem radnika na crno u građevinskog branši, to je vrlo mali udio. Teško je reći koliki su gubici u državnoj blagajni zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procjenjuje se da se ta brojka kreće između 10,92 i 28,6 milijardi eura.
Fenix Magazin/MD
