Generalna skupština Ujedinjenih naroda će od 16 sati po srednjoeuropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, čiji su autori, osim BiH, Ruanda i Njemačka, javlja turska agencija Anadolu.
Osim zemalja autora, rezoluciju je susponzoriralo još 38 zemalja, koje navode da usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.
“Upućujemo naš kontinuirani poziv državama članicama da podrže i susponzoriraju nacrt rezolucije, u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida. Ponavljamo da ovaj nacrt rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne podijeliti”, rekli su susponzori u pismo državama članicama UN-a koje su pozvali da prihvate rezoluciju konsenzusom.
Konačni nacrt rezolucije koji će danas biti predstavljen Generalnoj skupštini UN-a ima sedam točaka:
– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;
– Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice na očuvanje utvrđenih činjenica, uključujući kroz obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprječavanja negiranja i iskrivljavanja i pojavljivanja genocida u budućnosti. ;
– Također bezrezervno osuđuje radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;
– Ističe važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog ukopa, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se još nisu suočili s pravdom;
– Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
– Zahtijeva od glavnog tajnika da osnuje informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, čime će započeti aktivnosti za pripremu 30. obljetnice genocida 2025. godine;
– Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti za obilježavanje i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i podizanje svijesti javnosti.
Međuregionalna glavna skupina je proteklih dana razmatrala dva amandmana Crne Gore koji su dorađeni, usklađeni i uvršteni u konačni nacrt rezolucije.
Prvi amandman kaže da je kaznena odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna.
Drugi amandman Crne Gore, kojim se “potvrđuje nepovredivost Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”, redefiniran je s obzirom da se odnosio na “suživot entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman je dorađen i sada govori o „jedinstvu u različitosti Bosne i Hercegovine“.
Udruge žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvale su sve zemlje članice Ujedinjenih naroda da glasaju za rezoluciju o Srebrenici.
“Rezolucija je dug prema žrtvama i zadovoljstvo majkama za bol koju nose skoro 30 godina. Rezolucija je i putokaz za budućnost da se Srebrenica nikada i nikome ne ponovi. Budite na strani humanosti. i podržati rezoluciju”, navodi se u pozivu za glasanje koji su potpisale predstavnice Pokreta Udruga “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, Udruge žrtava i svjedoka genocida, Udruge “Žene Podrinja”, Udruge “Srebreničke Majke” i Udruženje “Žene Srebrenice”.
Inicijativa za rezoluciju o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njezina donošenja, koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz potporu čelnika Bosne i Hercegovine, entiteta Republika Srpska, na čelu s Miloradom Dodikom.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji je osnovao UN, nizom sudskih procesa i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u srpnju 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred ICTY-em je za genocid i druge zločine u Srebrenici osuđeno 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i vrhovni zapovjednik Vojske RS-a general Ratko Mladić, javlja Anadolu.
Osim toga, Sud BiH je osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora za genocid, dok je još 14 osoba osuđeno na 223 godine zatvora za ostale zločine počinjene u Srebrenici.
U Srbiji je za zločine u Srebrenici pet osoba osuđeno na ukupno 68 godina zatvora, od kojih su četiri bivša pripadnika jedinice “Škorpioni”, za ubojstvo Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđen na 30 godina zatvora.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
