Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao da očekuje da će pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije trajati oko dvije godine i da će Hrvatska na kraju “proći vrlo dobro”, objavila je vlada u priopćenju u četvrtak.
“Slijedi nam dvije godine pregovora o tome, prvo, koliki će proračun biti i za što će sve biti alocirana sredstva. A tek kada u cijelosti budemo svjesni formula, izračuna i metodologije, moći ćemo govoriti o nacionalnoj omotnici”, rekao je Plenković u izjavi za medije nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini.
Europska komisija predložila je u srijedu “dosad najambiciozniji” prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura.
Plenković je u četvrtak napomenuo da se radi tek o prijedlogu koji će sada razmatrati Europski parlament i države članice.
Potrebno je vidjeti stavove država članica koje najviše doprinose europskom proračunu, rekao je Plenković, dodajući da desetak najvećih i ekonomski najrazvijenijih i dalje participira s oko 80 posto proračuna dok ostale, među kojima je i Hrvatska, uplaćuju preostala sredstva.
Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.
Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost.
Plenković je podsjetio da je prethodna omotnica za Hrvatsku iznosila nešto manje od 15 milijardi eura, uz 10 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije, te da je zemlja imala na raspolaganju i milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti.
“Mi smo realni i mislimo da će Hrvatska na kraju proći vrlo dobro. S druge strane, sredstva koja se očekuju su veća pa to znači da ćemo morati naći i načine kako osigurati prihodnu stranu, to jest nove izvorne prihode čime bismo kompenzirali potrebe na rashodnoj strani”, rekao je premijer.
Fenix-magazin/SČ/Hina
