Iako živimo u eri bezgotovinskog plaćanja, pametnih satova i aplikacija, jedan sasvim svakodnevni predmet postao je apsolutni kolekcionarski hit u Njemačkoj. Prema novom istraživanju agencije Civey, provedenom za potrebe sajma World Money Fair, kovanice su zasjele na prvo mjesto najpopularnijih predmeta za skupljanje – i to ponajprije zahvaljujući mlađoj populaciji.
Više od jedne petine ispitanika (21,8 posto) potvrdilo je da skuplja kovanice, čime su iza sebe ostavili klasične suvenire, poštanske marke, kolekcionarske kartice i skupocjeni nakit.
Mladi skupljaju dvostruko više od starijih generacija
Najveće iznenađenje u istraživanju leži u dobnoj strukturi kolekcionara. Dok se skupljanje kovanica tradicionalno vezivalo uz starije generacije, brojke govore potpuno suprotno:
35,1 posto mladih u dobi od 18 do 29 godina aktivno skuplja kovanice.
16,1 posto osoba u dobi od 50 do 64 godine bavi se istim hobijem.
To znači da mladi u Njemačkoj skupljaju kovanice dvostruko češće od generacije svojih roditelja. Stručnjaci ističu kako paralelno korištenje aplikacija za plaćanje i skupljanje fizičkih kovanica nije kontradikcija, već izraz svjesnijeg odnosa prema fizičkom novcu.
Uspomena i nostalgija umjesto puke zarade
Za većinu ljudi kovanice i novčanice predstavljaju puno više od njihove nominalne financijske vrijednosti. Motivi za njihovo čuvanje iznimno su raznoliki:
30,2% čuva posebne kovanice kao emocionalnu uspomenu.
23,4% donosi ih kao suvenir s putovanja.
21,2% koristi gotovinu za štednju.
17,1% ih drži isključivo kao kolekcionarski objekt.
12,1% u njima vidi financijsku investiciju.
Psihologija skupljanja: Što nas zapravo pokreće?
Stručnjaci naglašavaju da je skupljanje stvari duboko ukorijenjeno u ljudskoj psihi. Psychoanalitičar Werner Muensterberger objašnjava da sustavno stvaranje reda i težnja za potpunošću kolekcije pružaju ljudima osjećaj kontrole i unutarnje sigurnosti.
S druge strane, neurobiološka istraživanja pokazuju da skupljače često pokreće biološki mjerljiv uzbudljivi “uzlet” tijekom lova na rijetke primjerke, dok teorije potrošačkog ponašanja potvrdjuju da kolekcije grade osobni identitet i povezuju ljude sličnih interesa – što se najbolje vidi na obiteljskim posjetima sajmovima gdje djedovi i bake svoju strast prenose na unuke.
Fenix-magazin/IK
