Visina mirovinskih primanja u Njemačkoj ovisi o više faktora, među kojima su posebno važni godina rođenja, broj godina uplaćenih doprinosa i visina prihoda tijekom radnog vijeka.
No, koje generacije zapravo primaju najveće mirovine?
Visina mirovine: O čemu ovisi?
Za analizu visine mirovina u Njemačkoj važno je razumjeti ključne čimbenike koji na nju utječu.
To su:
Godina rođenja
Broj godina uplaćivanja doprinosa
Prihodi ostvareni tijekom radnog vijeka
Broj mirovinskih bodova (Entgeltpunkte)
Prijevremeni odlazak u mirovinu (što može donijeti umanjenja)
Ostale mirovine poput obiteljske mirovine ili mirovine zbog smanjene radne sposobnosti
Tko je kroz dugi radni vijek ostvario visoke prihode, ima velike šanse za visoku mirovinu – možda čak i najvišu u državi. U njemačkom mirovinskom sustavu važni su i osobni doprinos i ukupna gospodarska snaga zemlje, odnosno relativna visina prihoda.
Budući da se Njemačko mirovinsko osiguranje (DRV) uglavnom financira iz doprinosa osiguranika, svi navedeni faktori igraju ključnu ulogu. Pri izračunu koristi se sustav bodova, gdje jedan mirovinski bod odgovara prosječnoj godišnjoj zaradi u zemlji. Tko u 45 godina rada skupi 45 bodova, smatra se prosječnim umirovljenikom (“Eckrentner”).
Baby boom generacija – pobjednici u mirovinskom sustavu
Za usporedbu novijih i starijih umirovljenika, koristi se model „Eckrentner-a“, koji uspoređuje iznos mirovine s prethodnom plaćom, što omogućuje detaljnu analizu promjena kroz vrijeme.
Zaključak: Generacija baby boomera, rođena između 1955. i 1969., ima najviše mirovinske zahtjeve zahvaljujući dugom radnom vijeku i visokom mirovinskom izračunu, pokazuju podaci DRV-a. No to sa sobom donosi i izazove: „Ulazak baby boom generacije u mirovinu stvara sve veći demografski pritisak na tržište rada i sustave socijalne sigurnosti“, piše Institut njemačkog gospodarstva (IW).
Visoke mirovine očekuju i sljedeće generacije, rođene između 1970. i 1984., prema podacima DRV-a.
Ipak, visina mirovine uvijek je individualna. Svaka osoba, bez obzira na godinu rođenja, može povećati svoj mirovinski iznos kroz dulji radni vijek i prikupljanje više bodova, naglašava DRV.
Ove generacije primaju niže mirovine
Starije generacije, rođene prije 1955., u prosjeku primaju znatno niže mirovine. U to vrijeme su plaće bile znatno manje nego danas, čak i kada se uračuna inflacija, što se direktno odrazilo na iznose mirovina. S druge strane, danas se mirovina prima u prosjeku više od 20 godina, dok je 1960-ih prosjek bio ispod 10 godina.
Od 2000. godine prosječna mirovina porasla je s oko 700 eura na 1054 eura. No broj umirovljenika porastao je za tri milijuna, što je znatno povećalo opterećenje sustavajer su se izdaci popeli s 136 na 254 milijarde eura.
To povećanje rezultat je većih isplata i većeg broja primatelja. Unatoč rastu, visina mirovina i dalje je ispod razine koja bi mnogima omogućila dostojan život.
Fenix-magazin/DP/MMD
