Samo Hrvati i Rumunji u EU kažnjavaju prostitutke, piše u ponedjeljak Večernji list, ističući da se udruge, pravobraniteljica i oporba zalažu za kazne za klijente ili dekriminalizaciju, odnosno da to bude posao reguliran kao i svaki drugi, sa zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem te radnim vremenom.
U Pravobraniteljstvu za ravnopravnost spolova kažu da iz statističkih podataka MUP-a za 2022. godinu proizlazi da su žene te koje u pravilu pružaju seksualne usluge i žrtve su kaznenog progona, pa je razvidna rodna dimenzija prostitucije. Pravobraniteljica Višnja Ljubičić zalaže se za švedski model kriminalizacije kupaca usluga te dekriminalizaciju osoba koje pružaju spolne usluge.
– Prema podacima MUP-a, broj evidentiranih prekršaja odavanja prostituciji u posljednjih pet godina je gotovo neznatan, a samo mali broj država članica EU kažnjava osobe koje se odaju prostituciji. Hrvatska je trenutačno, uz Rumunjsku, jedina država članica EU koja sankcionira osobe u prostituciji – ističe Ljubičić.
U izvješću Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta ističe da je nakon uvođenja nordijskog modela u Švedskoj došlo do znatne pozitivne promjene stajališta dječaka i muškaraca, pa se žene u prostituciji manje smatraju objektima za zadovoljavanje požude muškaraca.
U obrazloženju tog izvješća navodi se kako kriminalizacija osoba u prostituciji ne može biti rješenje i da ona samo dovodi do nedostatka pravne sigurnosti, uz stalnu opasnost od policijskog i sudskog progona.
U Hrvatskoj se kažnjava osoba koja se odaje prostituciji, osim ako je žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima u svrhu spolnog iskorištavanja. Kao prekršaj se kažnjava s 20 do 100 eura ili do 30 dana zatvora. Ako je riječ o prostituciji pod prisilom, onda je to kazneno djelo, a ne prekršaj.
Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” u sklopu projekta “Regulacija prostitucije u Hrvatskoj” analizirao je stavove stručnjaka, među kojima prevladava stajalište da je bavljenje prostitucijom prvenstveno rezultat loših životnih uvjeta poput siromaštva, loših obiteljskih okolnosti i ovisnosti, a ne racionalan način zarađivanja. Mišljenja sugovornika o tome koji bi model bio najbolji bila su podijeljena – institucije koje se bave rodnom ravnopravnošću zalažu se za kriminalizaciju klijenata, dok se udruge koje rade na programima smanjenja štete zalažu za dekriminalizaciju, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.
Fenix-magazin/MMD/Hina
