Na dan europskih izbora u nedjelju, 9. lipnja, Hrvatska bira 12 predstavnika u Europskom parlamentu. Sunčana Glavak, eurozastupnica iz redova Hrvatske demokratske zajednice i Europske pučke stranke, ulazi u utrku za novi mandat.
U svojoj impozantnoj političkoj karijeri, Sunčana Glavak je zastupala interese hrvatskih građana u Hrvatskom saboru, a nekoliko je godina radila i kao glasnogovornica Ministarstva kulture, Vlade RH i HDZ-a. Prije ulaska u politiku, radila je kao novinarka.
U razgovoru za Fenix-magazin govori o važnosti europskih izbora, svom dosadašnjem radu u Europskom parlamentu te što će joj biti u fokus rada ukoliko izbori novi mandat.
FM: Gospođo Glavak, što je bio vaš fokus tijekom mandata u Europskom parlamentu? Koje uspjehe, drage uspomene i trenutke biste istaknuli?
Tijekom svog mandata od prosinca 2019. do svibnja 2024. godine, usmjerila sam se na nekoliko ključnih područja. Aktivno sam sudjelovala u radu Odbora za vanjske poslove (AFET), Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA) te Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU, uključujući dezinformiranje (INGE i ING2). Tijekom tog razdoblja istupila sam 127 puta na plenarnim sjednicama, koordinirala devet izvješća kao izvjestiteljica, podnijela 850 amandmana na 43 izvješća i uputila dvanaest pitanja Europskoj komisiji.
Također sam djelovala kao članica Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom (DSEE) te Izaslanstva za odnose sa SAD-om (D-US). Bila sam aktivna u radu mnogih formalnih i neformalnih organizacija, uključujući EPP Women, SME Europe EPP-a gdje sam potpredsjednica, te skupine poput Zastupnici protiv raka i Skupine prijateljstva kulturnih kreatora. Posebno sam ponosna na svoju ulogu ambasadorice izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika, gdje su hrvatski poljoprivrednici postigli značajne rezultate na europskoj razini.
Jedni od najdražih trenutaka koje pamtim uključuju glasovanja o ulasku Hrvatske u schengensko područje i Eurozonu, kao i usvajanje mojih izvješća o CORSIA obavješćivanju i o sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) u zrakoplovstvu. Također sam ponosna na pedesetak mladih ljudi koji su stažirali u mom uredu te na više od tristo osoba koje sam ugostila u Europskom parlamentu, uključujući učenike, poljoprivrednike i mnoge druge.
FM: Mladi poljoprivrednici su ključni za budućnost poljoprivrede. Kako ste podržali ovu demografsku skupinu?
Generacijska obnova je ključna za opstanak i napredak hrvatske poljoprivrede, stoga su potpore za mlade poljoprivrednike osigurane kroz izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja. Mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj uvode nove trendove, transformirajući poljoprivredu u održivu i ekološki osviještenu djelatnost. Njihovi projekti se ističu primjenom suvremenih tehnologija, korištenjem obnovljivih izvora energije te brigom za ekosustav i zaštitu okoliša.
Kao ambasadorica izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika, tijekom svog mandata organizirala sam četiri natjecanja na kojima su hrvatski poljoprivrednici postigli značajne uspjehe na europskoj razini. Kroz razne inicijative i natječaje, uključujući one koje sam organizirala, mladi poljoprivrednici su imali priliku predstaviti inovativne projekte i osvojiti priznanja na europskoj sceni. Posebno sam ponosna na uspjehe mladih hrvatskih poljoprivrednika poput Zvonimira Kalića, Gorana Vrabeca i Davida Pejića, koji su postigli izvanredne rezultate u različitim kategorijama na europskim natjecanjima.
U Europskom parlamentu uvijek smo bili i nastavit ćemo biti snažan glas poljoprivrednika, zagovarajući pravedniju raspodjelu europskih sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade Republike Hrvatske, u proteklih osam godina vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje porasla je za 50 posto, dok je produktivnost povećana za 73 posto. Također, broj mladih poljoprivrednika porastao je za više od 6 tisuća, dosegnuvši današnjih 24 tisuće.
FM: Posebno ste tijekom mandata u Europskom parlamentu bili angažirani oko tema kao što su dezinformacije, cybersigurnost i zaštita od online zlostavljanja. Koje korake vidite kao ključne na razini Europske unije kako bismo se kao društvo uspješno borili s ovim izazovima?
U okviru inicijative Kluba zastupnika EPP-a, zalažem se za novi zakon kojim bi se internetsko zlostavljanje kriminaliziralo kao dio šireg paketa mjera za borbu protiv nasilja nad ženama u EU-u. U svibnju 2023., na inicijativu EPP-a, održana je plenarna rasprava o cyberbullyingu, koja je rezultirala jasnom međustranačkom podrškom europskoj akciji protiv cyberbullyinga. Potaknuta ovom raspravom, tijekom 2023. organizirala sam dvije konferencije posvećene suzbijanju nasilja na internetu i društvenim mrežama, u Zagrebu i Virovitici.
U Zagrebu sam predstavila Jackie Fox, majku nesretno preminule Nicole, koja je počinila samoubojstvo nakon višegodišnjeg internetskog nasilja. Njezina majka je, potaknuta vlastitom tragedijom, pokrenula opsežne kampanje izmjene i donošenja novih zakona sa strožim sankcijama za internetsko nasilje u Irskoj. U Virovitici sam organizirala opsežnu raspravu o internetskom nasilju, uključujući i lokalne srednjoškolce. Predano radim na tome da se internetsko nasilje prepozna kao kazneno djelo i neću odustati od tog cilja.
U borbi protiv dezinformacija ključni su koordinirani mehanizmi koji uključuju raznovrsne alate, od tehnoloških rješenja do obrazovnih programa. Suradnja s velikim internetskim platformama je od iznimne važnosti, kao i jačanje povjerenja u profesionalno novinarstvo te razvoj medijske pismenosti i kritičkog promišljanja. Tijekom pandemije, suradnja s internetskim platformama pokazala je svoju učinkovitost u borbi protiv lažnih vijesti. Kroz Akt o digitalnim uslugama, nastojimo osigurati odgovornost za sadržaj koji se objavljuje na mreži.
FM: Kako vidite budućnost kohezijske politike u Europskoj uniji nakon 2027. godine, s obzirom na sve glasnije zahtjeve da toj politici treba promjena?
Kao članica Kohezijske misije Europske pučke stranke u Hrvatskoj, vjerujem da je kohezijska politika ključna za ravnomjeran razvoj svih regija u EU, uključujući Hrvatsku. Važno je osigurati dovoljno sredstava za podršku lokalnim zajednicama za projekte koji će unaprijediti život svih građana. Za Hrvatsku, ovo znači daljnje unapređenje infrastrukture, poticanje gospodarskog rasta i smanjenje regionalnih nejednakosti. Uspjesi projekata financiranih kroz kohezijsku politiku, kako u Hrvatskoj, tako i diljem unije, potvrđuju važnost ovih fondova. Moramo se zalagati da kohezijska politika ostane prioritet i prilagođava se novim izazovima kako bi Europa bila otpornija i snažnija.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
