S izdvajanjem 2,16 posto BDP-a za obranu u 2021., Hrvatska je ispunila cilj NATO-a o ulaganju najmanje 2 % BDP-a u vojne svrhe, objavilo je u četvrtak ministarstvo obrane.
Riječ je o obvezi povećanja izdvajanja za obranu do 2024. na što su se države članice NATO-a obvezale 2014. godine.
Uz to, cilj NATO-a je da ulaganje u opremu iznosi najmanje 20 posto obrambenog proračuna. Hrvatska je prošle godine premašila i taj cilj i za opremanje izdvaja 30,6 % obrambenog proračuna.
Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je Hrvatska, kao odgovorna članica NATO-a kontinuiranim povećanjem obrambenog proračuna dosegla zadani cilj od 2.16 % BDP-a izdvajanja za obranu.
“Modernizacija i opremanje Hrvatske vojske i podizanje standarda života i rada hrvatskih vojnika prioritet je ove vlade i mene kao ministra obrane”, rekao je Banožić.
Vlada je prošle godine donijela stratešku odluku o nabavi višenamjenskog borbenog zrakoplova Rafale,najveće ulaganje u vojsku u posljednjih 30 godina.
U Hrvatsku su stigla i prva dva helikoptera Black Hawk, a nabavljaju se i oklopna vozila pješaštva Bradley za kopnenu vojsku te se grade i obalni ophodni brodovi za mornaricu.
“I dalje ćemo nastaviti ulagati u sve grane Hrvatske vojske. Upravo ulaganjem u vlastite sposobnosti za obranu, Hrvatska pridonosi jačanju i NATO-a i Europske unije“, istaknuo je Banožić.
Prema istraživanju koje je naručio NATO, 67 % hrvatskih građana i danas bi glasalo za članstvo u Savezu, a 13 % bi bilo protiv.
Da je članstvo u NATO-u jamac sigurnosti i da smanjuje vjerojatnost napada trećih zemalja smatra 69 posto građana Hrvatske.
Ulaganje u obranu je 2014. iznosilo 1.82 % BDP-a, 2015. 1.76 %, 2016. 1.60 %, 2017. 1.64 %, 2018. 1.55 %, 2019. 1.61 %, 2020. 1.71 %, i 2021. 2.16 % BDP-a.
Fenix-magazin/MMD/Hina
