Nedostatak narudžbi, otpuštanja, egzistencijalne brige: Situacija za mnoge industrijske tvrtke u Njemačkoj je teška. Kriza, koja traje već godinama, utječe na mentalno blagostanje mnogih radnika, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Kriza koja traje u velikim dijelovima njemačke industrije i njezine posljedice uzrokuju mnogim radnicima psihološki i fizički napor. U anketi YouGova provedenoj na 1.153 radnika, 44 posto ih je prijavilo povećani mentalni ili fizički napor na poslu. Daljnjih 29 posto prijavilo je barem određeno povećanje stresa.
Identificirana su dva glavna uzroka: Gotovo polovica navela je mjere smanjenja troškova i programe učinkovitosti (49 posto), kao i smanjenje broja zaposlenih ili neuspjeh u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta (48 posto). Bilo je moguće dati više odgovora. Anketu su naručili švicarski pružatelj financijskih usluga Swiss Life i Sindikat rudarske, kemijske i energetske industrije (IG BCE).
„Poslovanje i politika trebali bi ovo shvatiti kao poziv na buđenje iz srca industrijske stvarnosti“, rekao je predsjednik IG BCE-a Michael Vassiliadis. Istraživanje je otkrilo značajnu razliku između zaposlenika u proizvodnji i onih u administraciji i drugim uredskim funkcijama:
Potonji očito osjećaju pritisak manje intenzivno, s obzirom na to da se samo 37 posto slaže s pitanjem o povećanom opterećenju poslom. U proizvodnji se, nasuprot tome, složilo 59 posto.
Većina uvjerena: Pritisak raste
Više od polovice ne vjeruje da je kraj već dosegnut: Više od polovice (54 posto) očekuje sve veće zahtjeve za osobnom fleksibilnošću i otpornošću, a još jedna trećina (33 posto) predviđa povećane zahtjeve u nekim područjima.
Sudionici istraživanja rade u industrijskim sektorima koje predstavlja sindikat IG BCE, uključujući kemikalije, energetiku, farmaceutsku industriju i rudarstvo. Velika većina se priprema za još teža vremena, komentirao je Dirk von der Crone, izvršni direktor Swiss Life Germany.
Mlađi radnici, koji još uvijek imaju dug radni vijek pred sobom, posebno snažno osjećaju pritisak: Prema istraživanju, 37 posto onih mlađih od 30 godina boji se da bi umjetna inteligencija mogla učiniti njihove poslove zastarjelima u budućnosti. Međutim, među onima rođenima između 1965. i 1980. godine, ta je brojka iznosila samo 17 posto.
Fenix-magazin/SČ/dpa
