Generalna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu upozorila je da se industrije koje su ključne za gospodarski rast, poput informatičke tehnologije, građevinarstva i proizvodnje, turizma i ugostiteljstva, širom zapadnog Balkana bore s akutnim problemom nedostataka kvalificiranih radnika zbog iseljavanja, javlja Anadolu.
“Malo je vijesti za izvijestiti o trendovima na tržištu rada na zapadnom Balkanu. Međutim, kada se sve informacije zbroje, postoji potencijal za adekvatan (iako ne nužno pravovremen) odgovor prije nego što dođemo do točke u kojoj više nemamo vodoinstalatera da odčepe cijevi našeg potencijalnog kandidata za zaposlenje”, rekla je Bregu.
Dodala je da je dobra vijest da se nezaposlenost u regiji smanjuje.
“Od 2019., kada je iznosio 16,4 posto, do 2022. godine (13,1 posto) zabilježen je pad od preko 3 posto. Ako se nastavi ovim tempom, Zapadni Balkan se može nadati, pogotovo kada uzmemo u obzir povećanje stopa aktivnosti tržišta rada u regiji, koja je u prosjeku porasla za 6,8 posto, sa 60,8 posto u 2019. na 67,6 posto u 2022.”, rekla je.
Upozorila je da se, međutim, industrije koje su ključne za gospodarski rast, poput informacijske tehnologije, građevinarstva i proizvodnje, turizma i ugostiteljstva, diljem zapadnog Balkana bore s akutnim nedostatkom kvalificiranih radnika zbog iseljavanja koje odvodi najkvalificiranije i talentirani radnici iz regije, dodatno pogoršavajući nedostatak vještina i sprječavajući napredak.
“Nedostatak vještina je evidentan, čak i opipljiv. Vlasnici poduzeća svakodnevno se bore s nemogućnošću popunjavanja upražnjenih radnih mjesta. Svjedoci smo povećanja broja radnika koje uvozimo izvan regije. To se posebno odnosi na građevinski sektor, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo, tehnološki sektor i proizvodnja Samo u Bosni i Hercegovini je, primjerice, u razdoblju od 2010. do 2023. broj radnih dozvola porastao sa 1.380 na 3.719. To samo po sebi nije značajno, ali činjenica da zatražene kvote za ovu godinu dvostruko su veće od broja izdanih dozvola. 2023. baca potpuno drugačije svjetlo na izglede za budućnost“, rekao je Bregu.
Iako je, kako je rekla, ovo prilično sumorna slika, moguće je preokrenuti situaciju.
“Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET) moglo bi biti ključ za prevladavanje izazova pri zapošljavanju i nedostatka vještina. Unatoč svojoj važnosti, stope sudjelovanja u strukovnom obrazovanju variraju među gospodarstvima, u rasponu od 4,6 posto do 24,2 posto, s izraženom rodnom nejednakošću u korist mladih muškarci. Današnje okolnosti podrazumijevaju dugotrajnu i nestabilnu tranziciju mladih na tržište rada, pri čemu spajanje rada i studiranja postaje norma. Ograničene mogućnosti, s druge strane, tjeraju mlade u inozemstvo, što pogoršava gospodarsku stagnaciju i socijalne nemire,” rekla je.
Prepoznajući ključnu ulogu stručnog obrazovanja i osposobljavanja, istaknula je da vlasti, poslovni subjekti i civilno društvo moraju surađivati na izradi cjelovitih strategija.
“Ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebaju biti usklađena s potrebama industrije i mladima omogućiti stjecanje osnovnih vještina. Kroz partnerstvo obrazovnih institucija i poslovnih subjekata mogu se osigurati mogućnosti za praktično učenje i naukovanje te mentorski programi. Ulaganje u strukovno obrazovanje i osposobljavanje potrebno je uskladiti s potrebama industrije i omogućiti mladima stjecanje osnovnih vještina. Kroz partnerstvo obrazovnih institucija i poslovnih subjekata, mogu se osigurati mogućnosti za praktično učenje i obrazovanje, ali i mentorski programi.”
Napori za suzbijanje iseljavanja radne snage moraju biti popraćeni inicijativama za privlačenje radnika natrag u regiju. Stvaranje poduzetničkog i inovativnog okruženja, konkurentne plaće i beneficije, kao i podrška stručnom usavršavanju važni su koraci za zadržavanje talentiranih ljudi na Zapadnom Balkanu“, istaknula je Bregu.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
