Njemačka kandidatura za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda propala je u prvom krugu glasovanja u srijedu. Berlin je izgubio od Portugala i Austrije, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Njemačka je do sada bila članica Vijeća sigurnosti šest puta, posljednji put 2019. i 2020., ali nikada prije nije izbačena.
Nakon neuspjeha, u Berlinu se također traže posljedice.
Kancelar Friedrich Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, članovi Kršćanskih demokrata (CDU), naglasili su da će Njemačka nastaviti u potpunosti ispunjavati svoje obveze prema UN-u.
Međutim, pozivi dolaze i iz redova koalicijskog partnera Socijaldemokrata (SPD) da vlada, primjerice, konačno počne odlučnije kritizirati kršenja međunarodnog prava.
Ovo je ozbiljan udarac ambicijama Merza, koji se od stupanja na dužnost rado predstavljao kao “kancelar za vanjsku politiku”.
Moguće je da se kancelar nadao da će u Vijeću sigurnosti raspravljati gotovo ravnopravno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom , kineskim predsjednikom Xi Jinpingom ili njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Ubrzo nakon debakla, Merz je uvjeravao da se zadaci koje vlada ima u UN-u ne mijenjaju zbog rezultata glasovanja.
Međutim, među njemačkim diplomatima ovaj se neuspjeh tumači i kao posljedica činjenice da se Merz do sada rijetko pojavljivao u UN-u. Navodi se i da je kancelar bio upadljivo odsutan sa zasjedanja Opće skupštine UN-a prošlog rujna.
Wadephul sada mora slušati kritike da nije uspio najbolje pozicionirati se s dovoljno zemalja, unatoč širokoj mreži njemačkih veleposlanstava u inozemstvu i činjenici da je Berlin jedan od najvažnijih financijera UN-a.
Odmah nakon glasovanja, Wadephul je rekao da razmišlja o osobnim posljedicama, ali je potom odbacio te misli.
“Osobno, sebi nemam što zamjeriti”, rekao je političar i dodao da će se i dalje zalagati za njemačko sudjelovanje u UN-u.
„Ali moja uvjerljivost u Berlinu naravno neće biti veća zbog ovog rezultata“, priznao je ministar. „Vjerodostojnost svih onih u saveznoj vladi koji su međunarodno angažirani neće biti povećana ovim rezultatom“, dodao je Wadephul. Nije spomenuo Merca.
Vlada bi trebala imati jasnije stavove o međunarodnim sukobima i kada brani međunarodno pravo, predložila je zamjenica šefa kluba SPD-a, Siemtje Möller.
Glasnogovornik SPD-a za vanjsku politiku u Bundestagu, Adis Ahmetović, bio je nešto izravniji.
„Tko god tvrdi da ima pravo biti čuvar međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, ne smije primjenjivati dvostruke standarde kada je u pitanju međunarodno pravo“, rekao je Ahmetović.
Kritičari krive vladu što se nije pridružila optužbama drugih zemalja da Izrael krši međunarodno pravo tijekom rata u Gazi.
Njemačka također nije, kao neke druge vlade, jasno osudila napad SAD-a i Izraela na Iran, kao ni američke poteze u Venezueli, kao kršenje međunarodnog prava.
Wadephul je planirao djelomično prevladati dugogodišnju blokadu u Vijeću sigurnosti pokušavajući ojačati glas nestalnih članica.
Na taj je način želio, barem donekle, konkurirati stalnim članicama – SAD-u, Rusiji, Kini, Francuskoj i Velikoj Britaniji.
Kada je riječ o oporbi, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja inače smatra da je međunarodni angažman njemačke vlade preopsežan, posebno će pokušati iskoristiti debakl vlade u UN-u.
Vođa AfD-a Alice Weidel napisala je na platformi X da je ovo još jedna “sramota” za kancelara.
Rezultat izbora mora se “shvatiti kao posljedica vanjske politike koja je izgubila kredibilitet i povjerenje na međunarodnoj razini”, rekla je supredsjednica Zelenih, Franciska Brantner.
Supredsjednik Ljevice, Jan van Aken, rekao je o fijasku da se “događa kada se međunarodno pravo baci u vjetar”.
Njemačka se u pravilu prijavljuje za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti svakih osam godina. Za izborno razdoblje 2035./36. do sada je samo Švedska najavila svoju kandidaturu.
Fenix-magazin/MMD/dpa
