Cijela Njemačka ima problema s cijepljenjem. Cijela Njemačka? Ne. Najmanja savezna Bremen je cijepila skoro 80 posto svojih stanovnika, piše DW.
„Besprimjerno je kako smo uspjeli. Zato što smo se svi složili u zajedničkoj misiji: gospodarstvo, tvrtke, uprava, humanitarne organizacije i dobrovoljni pomagači.” Tako je uspjeh objasnila Claudia Bernhard, bremenska senatorica za zdravstvo.
Jer, upravo je Bremen, savezna država koja u statistikama o siromaštvu, obrazovanju ili dugovima uvijek postiže loše rezultate, cijepio 78,4 posto svog stanovništva. Tu saveznu državu čine dva velika grada: Bremen i Bremerhaven. Ona ima samo nekih 700.000 stanovnika pa je sigurno jednostavnije doprijeti do onih neodlučnih.
Kako to radi Bremen?
Tko prošeće ulicama Bremena, osjeća ono što je Claudia Bernhard ovako izrazila: „Ljudi su ponosni što su najbolji. A to znači da se u ovim vremenima treba na nekim mjestima zanemariti birokracija kako bi se moglo fleksibilno reagirati.”
Bremen nema probleme s kojima se bore druge savezne države. Ljudi koji se žele cijepiti ne dobivaju termin jer je pao kompjutorski sustav? U Bremenu se pozivi za cijepljenje šalju poštom. Beskonačno čekanje na uspostavu telefonskog poziva radi dobivanja termina? Stanovnici Bremena čekaju najduže nekoliko sekundi.
Claudia Bernhard bi najradije organizirala veliko slavlje kada Bremen dostigne 80 posto cijepljenih. Ona je svim građanima napisala pismo u kojem zahvaljuje na spremnosti za cijepljenje. Ali senatorica još uvijek nije posve zadovoljna: „Mi možemo više, moguće je nešto između 80 i 85 posto.”
Direktno informiranje građana
Važnu ulogu prije svega igraju ljudi poput Bülenta Aksakala. Ovaj 41-godišnjak je jedan od 11 takozvanih zdravstvenih stručnih suradnika. Od travnja je njegova zadaća: informiranje ljudi u najsiromašnijoj gradskoj četvrti Gröpelingen kako bi što više njih uvjerio u nužnost cijepljenja.
On izvještava: „Otpor je vidljiv prije svega kod mlađih ljudi jer nisu svjesni opasnosti. Oni kažu da ne mogu teško oboljeti i ne razumiju da je to također i solidarna akcija za druge.”
Gröpelingen je problematična četvrt. Svako drugo dijete ovdje odrasta u siromaštvu. Tu građani žive u skučenim uvjetima i obično imaju loše plaćene poslove. Ovdje ljudi umiru u prosjeku sedam godina ranije nego u četvrti Schwachhausen, u kojoj žive bolje situirani. Gröpelingen je bilježio veliki broj novozaraženih koronavirusom i zato je važno djelovati upravo ovdje ako se želi suzbiti pandemiju.
Velik uspjeh akcije cijepljenja
U toj četvrti prije svega žive Bugari, Rumunji i Turci, mnogi su potomci gastarbajtera koji su nekada davno radili u brodogradilištima. To je i Aksakalova životna priča: njegovi roditelji su došli kao radnici iz Turske, a on je rođen u Bremenu. Zato je prava osoba za razgovore sa stanovnicima turskog podrijetla.
Veliki uspjeh je bila već prva akcija cijepljenja krajem svibnja. U centru Gröpelingena stvorili su se dugački redovi, cijepilo se 4.300 ljudi. A onda su oni uvjerili i svoje članove obitelji da se trebaju cijepiti. „Najčešće pitanje je o nuspojavama. Je li istina da su ljudi umrli od cjepiva“, priča Aksakal. A kada ga ljudi pitaju kada bi se mogli cijepiti, on jednostavno otvori svoj laptop i pita: „Kada biste željeli termin? U srijedu, četvrtak ili petak?”
Statistika kao motivacija
Leonie Schlee i Arne Saak vode bremenski centar za cijepljenje. Kažu da su za uspjeh zaslužni mnogi. I stvarno, u Bremenu ima puno ljudi koji naporno rade svaki dan. “Jedno vrijeme smo odavde izlazili u 23 sata i u osam sati ujutro idući dan već stajali pred vratima. Ali onda pogledate na statistiku cijepljenja i vidite da je Bremen još uvijek na prvom mjestu”, kaže Schlee. Rekord je bio 5.500 cijepljenih u jednom danu u svibnju. Sada se u prosjeku cijepi oko tisuću ljudi dnevno.
David Monte i Christian Seidenstücker, direktor lanca hotela Atlantic i šef agencije za organizaciju događaja Joke, stoje pred centrom za cijepljenje. Ponosni su jer je ovaj uspjeh i njihova zasluga. Osoblje koje tu radi djelomično dolazi od njih. „Mi smo dokazali da se može nevjerojatno mnogo pokrenuti kada politika, gospodarstvo i uprava zajedno traže rješenja”, ističe Seidenstücker.
Zašto u centrima za cijepljenje ne angažirati one osobe iz hotelske branše čiji je posao i inače da se ljubazno i susretljivo ponašaju prema ljudima? Zašto u telefonskim centrima ne angažirati one koji su navikli telefonirati i brzo pronalaziti rješenja? I zašto ne koristiti za dodjelu termina softver koji se već godinama uspješno primjenjuje u organizaciji koncerata?
Dobitak za sve strane
„Mi smo navikli organizirati velike priredbe. I iskreno rečeno, ovo nije ništa drugačije nego neka velika priredba koja se održava kroz više mjeseci”, kaže Seidenstücker. Senatorica za zdravstvo Bernhard dala je još u prosincu zeleno svjetlo za tu suradnju. To je bio dobitak za obje strane. I naravno, za bremensku borbu protiv pandemije.
U najfrekventnijim vremenima u centru za cijepljenje je radilo i po 59 zaposlenika iz hotela, od kuhara do menadžera. Seidenstücker je pak u centar poslao poznate bremenske DJ-eve i glumce. „Mi smo poslali naše ljude i tako smo mogli kraćenje radnog vremena svesti na nulu. Na kraju smo dio bremenskog puzzla na kojem je radilo jako puno ljudi iz najrazličitijih organizacija”, ponosno zaključuje Monte.
Fenix-magazin/MMD/DW
