Statistički podaci pokazuju da je Austrija među vodećim zemljama u Europskoj uniji kada je riječ o radu s nepunim radnim vremenom. S 31 posto, Austrija ima drugu najvišu stopu rada sa skraćenim radnim vremenom u EU.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Od ukupno devet austrijskih saveznih pokrajina, grad i pokrajina Beč ima posebno veliki broj zaposlenika, posebice muškaraca koji ne rade puno radno vrijeme. Čak 20 posto, što je dvostruko više nego u ostalim pokrajinama diljem ove alpske zemlje.
“Rad s punim radnim vremenom mora postati privlačniji – i financijski. Inače ćemo se suočiti s ozbiljnim gospodarskim problemima”, upozorio je predsjednik Bečke gospodarske komore Walter Ruck.
“Taj me trend ne iznenađuje, jer ljudi znaju računati”, napomenuo je Ruck ustvrdivši:
“U Austriji je rad s punim radnim vremenom diskriminiran”.
Paradoksalna situacija
Problem je da ako se radno vrijeme sa skraćenog povećava na puno radno vrijeme, prihodi ne rastu u istoj mjeri, što stvara paradoksalnu situaciju, ističe predsjednik Bečke gospodarske komore:
“”Dok broj zaposlenih raste, produktivnost pada. Više ljudi radi, ali manje”.
Statistike pokazuju da je u Austriji prosječni tjedni broj radnih sati pao ispod 30 sati.
“Onda ne treba čuditi da je zbog toga financiranje državnih usluga, sve teže. A da ne spominjemo da naše tvrtke hitno trebaju kvalificirane radnike koji su također spremni raditi puno radno vrijeme”, upozorava Ruck i ističe kako je “ključno”, suprotstaviti se tom gospodarski opasnom trendu.
“Rad mora biti ne samo isplativ nego i nagrađen. To znači da rad s punim radnim vremenom mora – i financijski – postati privlačniji”, glavna je poruka predsjednika Bečke gospodarske komore odaslana u smjeru austrijske Vlade.
Neoporezivi dohodak
Ruck je također predložio rješenje: “neoporezivi dohodak od najmanje 1.000 eura godišnje”, za Austrijance koji se odluče za rad s punim radnim vremenom. Tako bi se barem djelomično smanjio jaz između rada s nepunim i punim radnim vremenom.
“Tako bi onima koji rade više sati i stoga više doprinose sustavu, u usporedbi s radnicima s nepunim radnim vremenom, ostao nešto veći neto prihod”, pojasnio je predsjednik Bečke gospodarske komore, uz poziv na hitnu akciju, s obzirom na ne baš “ružičaste” financijsko-gospodarske izglede Austrije.
Tu svakako također treba spomenuti i veliki broj nezaposlenih u Austriji. Krajem ožujka ove godine u potrazi za poslom u ovoj alpskoj zemlji bilo je čak preko 400.000 ljudi (400.561), što je 3.488 osoba više nego prošle godine u istom mjesecu. Time je stopa nezaposlenosti u devetmilijunskoj Austriji porasla za 0,1 postotni bod i sada iznosi 7,5 posto.
U Njemačkoj, s preko 83 milijuna stanovnika je stopa nezaposlenosti krajem ožujka lagano pala i iznosi 6,4 posto.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
