Austrijska policija upozorava korisnike Interneta da paze da na društvenim mrežama ne upadnu u stupicu kibernetskih prevaranata.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Napominje da “svim mastima premazani” i vješto psihološko trenirani kriminalci putem izuzetno privlačnih web oglasa obećavaju vam sve moguće i nemoguće tako dugo dok nakon nekog vremena ne primijetite da vam je netko u banci “ispraznio račun”, piše austrijski list „Heute“.
I to tako uvjerljivim trikovima da ni sami ne znate kako ste na njih nasjeli.
“Zato, pod nikakvim okolnostima, niti jednom navodnom brokeru odnosno špekulantu imovinom ne smijete omogućiti pristup vašem kompjuteru ili telefonu”, poručuje policija.
Policija kao primjer navodi slučaj jednog Austrijanca iz austrijske pokrajine Vorarlberg na zapadu zemlje, koji je ostao bez čak 540.000 eura.
“Financijske štete sve su veće”, upozorava pokrajinska policija i ističe kako “samo od početka studenoga iznose već milijun eura”. Milijun koji je opljačkan, “opran” i već je kod kriminalaca.
Policija tvrdi da prevaranti uglavnom “operiraju” putem interneta, a djelomično i telefonski. Najčešće žrtvama nude privlačna ulaganja u fondove, dionice, zlato, bitcoins, opcije, razne valute i ostale raspoložive internetske proizvode.
“Pritom se u pravili radi o visokorizičnim financijskim instrumentima, koji su prikladni samo za iskusne ulagače”, stoji u policijskom izvješću. Uz opasku, kako prevaranti djeluju visokoprofesionalno i uvjerljivo, kako bi privukli što je moguće više ljudi. Sve te web stranice, Trading portali ili trgovačke platforme napravljeno su vrlo dopadljivo, uvjerljivo i profesionalno, tako da su prava zamka za lakomislene, ističe Heute.
Prevare putem telefona su također česte. Prevaranti se javljaju s austrijskih, njemačkih ili britanskih telefonskih brojeva kako bi žrtvama unaprijed pokazali da su vrlo “seriozne osobe”, ne samo oni nego i njihova ponuda.
Policija napominje kako je postalo upadljivo da prevarant uvijek iznova Toolum odnosno alatom za daljinsko upravljanje osigura si pristup kompjuteru ili mobitelu žrtve. Time je počinitelju hakiranja već omogućena doznaka novca, registracija računa na trgovačkoj burzi za kriptovalute i slično. Dakle, krađa imovine, koju provodi u ime žrtve.
Koliko su internetski pljačkaši dovitljivi i čime se sve služe, pokazuju istrage kriminalista, piše Heute:
“Kroz virtualnu trgovinu žrtvama se govori kako navedeno ulaganje raste, da se novac okreće i dobit povećava, iako je sve to laž. Kako b se pojačalo povjerenje neke se žrtve čak i djelomično isplaćuje”.
Kada žrtva primijeti da nešto nije u redu, već je kasno, jer žrtvina imovina je već opljačkana. Novac je već “provučen” kroz dobro zakamufliranu i policiji teško uočljivu mrežu “pranja novca” od strane kriminalaca, koji potom u končanici završava u njihovim rukama, stoji u policijskom izvješću.
Stoga istražitelji koji se bave kibernetičkim kriminalom stalno ističu izuzetan značaj preventivnog djelovanja na tom području.
Pokrajinski kriminalistički Ured Vorarlberga savjetuje svakome korisniku interneta, da ako je za nešto zainteresiran, prvo kritički preispita i provjeri na nadležnim mjestima, sve financijske i njima slične usluge, koje mu se online nude kao “velika i unosna prilika”.
Policija preporuča građanima da paze na investitorska upozorenja kod Nadzornog državnog tijela za financijsko tržište Austrije (www.fma.gv.at), i provjere sve podatke iz ponude na za to predviđenim mjestima. Građane se upozorava da posebnu pozornost posvete “izglednim velikim dobicima, u kratko vrijeme. U tom grmu, kako se navodi, često leži prevarantski zec.
Policija također napominje da ako tvrtka koja oglašava nema u online ponudi istaknuti impresum, ili sjedište tvrtke ne odgovara računu ispostavljenom u zemlji primatelja, iz njenog iskustva, vrlo se često radi o prevarantskoj platformi.
Policija također moli, da ako ste iz bilo kojih razloga uletjeli u zamku pljačkaša, prevaru odnosno krađu imovine prijavite vašem nadležnom policijskom inspektoratu. Između ostalog, i zato da drugi ne nasjednu. I da se obznani adresa koju je napadač koristio za “isisavanje” sredstava, a čija se imovina potom stavlja na “crnu listu”.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
