Parlamentarni odbor za unutarnje poslove odobrio je u srijedu vladin nacrt dvaju zakona u sklopu reforme politike azila Europske unije, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Jedna od promjena omogućit će tražiteljima azila raniji početak rada, a druga će djeci omogućiti početak školovanja najkasnije dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za azil.
Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj pada od sredine 2023. Prošle godine broj prvih zahtjeva pao je na oko 113.000, s gotovo 230.000 prethodne godine.
Pad je posljedica strožih graničnih kontrola unutar EU i pada Assadovog režima u Siriji.
Zajednički europski azilni sustav (CEAS) usvojen je u svibnju 2024. Države članice dužne su ga uvesti do lipnja ove godine. Njemački parlament trebao bi o tom pitanju glasati u petak.
Reforma predviđa provjeru identiteta i pokretanje postupka azila na vanjskim granicama EU za podnositelje zahtjeva iz zemalja s malim izgledima za pozitivno rješenje. U slučaju odbijanja, osobe se deportiraju izravno s granice.
Postupci za osobe koje su već podnijele zahtjev u drugoj državi članici EU-a bit će ubrzani.
Mehanizam solidarnosti EU-a omogućit će tražiteljima azila iz država članica s visokim pritiskom na vanjskim granicama, poput Grčke i Italije, da budu premješteni u druge zemlje EU-a.
Njemačka ove godine neće morati nikoga primiti na toj osnovi zbog velikog broja izbjeglica iz Ukrajine.
Države članice EU-a prošli su tjedan finalizirale popis sigurnih zemalja podrijetla, uključujući Maroko, Tunis, Egipat, Kosovo, Kolumbiju, Indiju i Bangladeš.
To će omogućiti ubrzane deportacije iz svih država članica EU-a u te zemlje, nakon prethodne provjere zahtjeva.
Fenix-magazin/SČ/dpa
