Home > IZ DRUGIH MEDIJA > Njemačkoj je potrebna radna snaga: Koliko tu može pomoći “plava karta”
Screenshot
Screenshot

Njemačkoj je potrebna radna snaga: Koliko tu može pomoći “plava karta”

Njemačkoj je potrebna radna snaga, posebno inženjeri, liječnici i informatičari. Nekoliko milijuna radnih mjesta je bilo (ili je još) nepopunjeno. Koliko tu može pomoći “plava karta”, i koliko je onih koji su je dobili?

Već pet godina postoji “plava karta EU-a” (to je službena oznaka) koja ljudima koji žive izvan EU omogućava život i rad u nekoj od zemalja članica zajedničke europske obitelji, piše DW.

Smjernica za dodjelu “plave karte” je u Njemačkoj uvedena u kolovozu 2012. godine u obliku „Zakona za provedbu smjernice EU-a za visokokvalificiranu radnu snagu”. Njome se utvrđuje koje uvjete mora ispuniti osoba koja se prijavljuje za Bluecard. Ta osoba mora imati potvrdu o visokoj stručnoj spremi koja je priznata u Njemačkoj i ponudu za posao. Pritom godišnja zarada ne smije biti manja od 50.800 eura godišnje. U tzv. deficitarnim zanimanjima dovoljna je i godišnja zarada od 39.624 eura. Tu je riječ o matematičarima, informatičarima, inženjerima, onima koji su završili prirodne znanosti ali i doktorima – s izuzetkom zubara.

U prvoj polovini 2017. u Njemačkoj je 11.034 ljudi dobilo posao uz pomoć “Bluecard EU”. To je podatak koji je objavio Savezni ured za izbjeglice i migracije (BAMF). List Rheinische Post je to objavio u utorak (9.1.2018). Bluecard je, sudeći po tim podacima, sve omiljenija.

Tijekom cijele 2016. godine zabilježeno je 17.362 osoba koje su dobile plavu kartu a tijekom 2013., kada je tek uvedena plava karta, zabilježeno je 11.290 ljudi s prebivalištem izvan EU-a koji su dobili mogućnost rada u Njemačkoj.

2016. je BAMF proveo studiju koja je pokazala pozitivan trend kada je u pitanju uvođenje “plave karte”. Bivši šef Saveznog ureda za migracije Frank-Jürgen Weise je rekao da “studija pokazuje kako Njemačka nudi atraktivne mogućnosti za visokokvalificiran kadar i da to tražena radna snaga zna iskoristiti”.

Za potrebe studije Savezni ured za migracije je ispitao situaciju kod 4.340 vlasnika „plave karte”. 89% njih je iz deficitarnih branši, što znači da su bili inženjeri, informatičari, liječnici, matematičari, fizičari, kemičari.

Svaki treći je naveo da bi želio ostati za stalno živjeti u Njemačkoj, 39% je htjelo ostati deset godina, a 22% između pet i deset godina. Rheinische Post citira BAMF i kaže da većina onih koji imaju „plavu kartu” u Njemačkoj, njih 22,8%, dolazi iz Indije. Nakon toga slijede Kina, Rusija, Ukrajina i Sirija.

Fenix-magazin/IM/DW

Pogledajte drugo

Foto: Hina

Evo koje su tri inovacije unaprijedile ekonomiju jugoistočne Europe u 2017. godini

Ekonomija jugoistočne Europe u godini za nama imala je za zadaću ispratiti dosta trendova koji ...