Predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak da premijer Andrej Plenković zbog osobnih ambicija u institucijama EU-a ne želi podržati njegov stav da se pristupanje Švedske i Finske NATO-u uvjetuje izmjenama izbornog zakona u BiH.
Milanović danima uporno ponavlja da bi Hrvatska trebala blokirati Finsku i Švedsku dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH kako bi se spriječilo da brojniji Bošnjaci preglasaju tamošnje Hrvate.
“Što bi se Hrvatskoj dogodilo nažao kada bi ja i Andrej Plenković zauzeli ovakav stav? Hrvatskoj, ne njemu, jer on ako pisne gubi mogućnost da bude visoki predstavnik za vanjsku politiku (EU-a)”, rekao je novinarima u Slavonskom brodu Milanović koji smatra da je to “bezvezna funkcija ali dobro izgleda na zidu”.
“Ili da bude ovo što je sada Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća). To je ambicija, to mogu samo krotki dobiti“, dodao je.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku EU-a, odnosno šef europske diplomacije trenutno je Španjolac Josep Borrell, a Belgijac Michel svojevrsni “predsjednik” Unije 27 europskih zemalja.
Milanović je rekao da cijenu Plenkovićevih planova plaća cijela zemlja, no drži da bi se izborni zakon mogao izmijeniti prije izbora u BiH u listopadu kada bi hrvatski stav bio “jasan, zajednički, koherentan“.
Smatra da Hrvatska neće trpiti nikakve posljedice ako se “jasno, glasno, gromko i muški“ zauzme za prava Hrvata u BiH, za razliku od hrvatske vlasti u 1990-ima kojoj su prijetile međunarodne sankcije.
Turska pokazuje kako se brane nacionalni interesi
Hrvatski predsjednik smatra da je Turska pokazala kako se brane nacionalni interesi kada je prošli tjedan objavila da ne gleda pozitivno na članstvo Švedske i Finske u NATO-u zbog toga što te zemlje pružaju utočište predstavnicima Radničke partije Kurdistana (PKK) protiv koje Turska desetljećima ratuje na istoku zemlje i smatra je terorističkom organizacijom.
“Turska se, dobro je da neki nešto nauče iz toga, bori za svoje interese pa čak i dostojanstvo u ovim stvarima”, rekao je Milanović.
Drži da se Švedskoj i Finskoj sada obija o glavu “dosta arogantna, tutorska politika“ prema drugim zemljama.
“Sada će Turcima morat dati neka jamstva. Turci su puno grđi od nas u tim stvarima i neće se zadovoljiti s drugarskim ‘možda’ i ‘majkemi’“, rekao je.
Osvrnuo se i na razgovor Gordana Grlića Radmana s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u nedjelju, u kojemu je Grlić Radman apelirao na Blinkena da se založi za promjenu izbornog zakona u BiH.
“Zašto tek sada, zašto se to nije dogodilo prije godinu dana, zašto Blinken ne dolazi u Zagreb? Jer zna da ima vladu koja će odraditi onako kako njima odgovara, sa mnom ne mora razgovarati, mene se zaobilazi, ali to pokazuje našu slabost“, ocijenio je Milanović. Od predstavnika bosanskohercegovačkih Hrvata zatražio je da se jasno izjasne slažu li se s njegovom politikom kako bi je mogao nastaviti provoditi.
“Ja bih htio čuti jasnu poruku od predstavnika Hrvata u BiH – vide li oni u ovome što ja guram smisla, interesa, koristi, vide li mogućnost da se nešto postigne“, rekao Milanović. “Ja im kažem: ‘apsolutno’. Možete biti sigurni da će nas odmah početi tretirati kao normalnu državu”.
“Ovo je prilika za hrvatsko zajedništvo od kojega nikom ni jedna trepavica neće otpast”, naglasio je predsjednik.
Fenix-magazin/MD/Hina
