Beč je u subotu bio poprište povijesnih promišljanja i znanstvenih rasprava, koje dotiču sam, temelj hrvatske državnosti. U spomen na mitsku krunidbu kralja Tomislava 925. godine, prema predaji na Duvanjskom polju u bečkim prostorijama Hrvatske akademske zajednice održan je znanstveni skup pod nazivom “1100 godina od krunidbe Tomislava za hrvatskog kralja – začetak hrvatske državnosti”.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Skup su organizirali Hrvatska akademska zajednica Austrije (HAZA) sa sjedištem u Beču i Družba braće hrvatskog zmaja (DBHZ) u Zagrebu, s ciljem da se “dostojanstveno obilježi ta povijesna obljetnica, značajna za hrvatski identitet i kolektivnu memoriju hrvatskog naroda”.
Pokrovitelj skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Program je počeo austrijskom i hrvatskom himnom, koju je izveo hrvatski operni pjevač u bečkoj Državnoj operi Luka Gudelj. Potom su svojim uvodnim govorima nazočne pozdravili predsjednik HAZA-e Marijan Kalapurić MBA i prof.dr.sc. Mislav Grgić, Veliki meštar DBHZ-a.
Prof. dr. sc. Grgić je podsjetio kako je Hrvatski sabor, upravo na prijedlog Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Matice hrvatske, 2025. godinu proglasio “Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva”.
“Mi smo privilegirana generacija, jer imamo priliku obilježiti 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva i odati počast kralju Tomislavu”, rekao je, između ostalog, Veliki meštar DBHZ-a.
Oba uvodničara naglasila su kako je bečki znanstveni skup “ne samo prinos znanstvenoj zajednici, već i društvenom pamćenju naroda kojemu je kralj Tomislav ostavio neizbrisiv trag”. Ustvrdili su kako je riječ je događaju od “iznimne važnosti za hrvatsku povijest, državnost i identitet, o čemu je detaljnije u svom izlaganju “1100 godina od krunidbe Tomislava za hrvatskog kralja – začetak hrvatske državnosti” govorio Marijan Kalapurić MBA.
Nazočnima se je obratio i opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Josip Špoljarić, istaknuvši kako su obljetnice uvijek prilike za znanstvene uvide i nove interpretacije te obnavljanje kolektivnog sjećanja, koje unatoč oskudnosti povijesnih izvora, potiče istraživačku draž i dublje razumijevanje prošlosti. Napomenuo je kako su uz povijesne izvore značajni i arheološki izvori, koji bi trebali više zaokupiti pozornost znanstvenika.
Potom je uslijedio niz izlaganja istaknutih hrvatskih znanstvenika, povjesničara i stručnjaka, a sve sa ciljem, kako je istaknuto, “da se zajednički produbi razumijevanje prijelomne epohe u kojoj je Hrvatska prvi put priznata kao kraljevstvo i suvereni politički entitet na tlu srednjovjekovne Europe”.
Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilišni odjel za povijest, Sveučilište u Zagrebu) govorio je o “Geostrateškom položaju Tomislavove Hrvatske” u prvoj polovici 10. stoljeća. S posebnim osvrtom na tri istraživačka pitanja: sukobe Tomislava s Mađarima, njegov rat s Bugarima te pitanje snage i brojnosti njegove vojske.
“Tomislavove vojne pobjede osigurale su njegovu dominaciju i učvrstile Hrvatsku kao značajnu političku i i vojnu silu tog vremena. Uz vojne uspjehe Tomislav je razvio i snažnu pomorsku flotu, koja je postala jedna od najjačih na Jadranu, što je dodatno učvrstilo geostratešku važnost Hrvatske”, istakao je prof. dr. sc. Kekez.
Dr. sc. Alojz Jembrih, prof. emeritus (Fakultet hrvatskih studija, Sveučilišta u Zagrebu), održao je dva izuzetno zanimljiva predavanja. Prvo je nosilo naslov – “Rex Croatorum” i papa Ivan X.-, a drugo “Kronološki prikaz događaja u doba kralja Tomislava i nakon njega u Vitezovićevoj – Kronici – (1696)”.
Zanimljivi podatak je bio da je papa Ivan X. poslao Tomislavu pismo u kojem ga priznaje kao kralja i blagoslivlja njegovu vladavinu, što dokazuje rečenica “Ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata” (Dilecto filio Tamisclao, regi Croatorum”, koje je izuzetno važno za povijest hrvatske crkve i države. Ono također potvrđuje Tomislavov kraljevski status i naglašava podršku Katoličke crkve njegovoj vladavini.
U drugom predavanju dr. sc. Jembrih prof. emer. je govorio o događajima koje je Pavao Vitezović zabilježio u drugom dijelu svoje “Kronike”. Riječ o događajima koji su se dogodili u srednjoj Europi od 700. pa sve do 1248. godine, a povezani su s Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom (Panonijom) prije i nakon kralja Tomislava. Izneseni kronološki pregled približio je publici okvir u čijem su sklopu djelovale društveno-političke i crkvene silnice i tako određivale i utjecale na vođenje politike u Hrvatskom Kraljevstvu u doba kralja Tomislava.
Potom je Marijan Kalapurić MBA (predsjednik Hrvatske akademske zajednice u Austriji) u svom, već naprijed navedenom predavanju ustvrdio kako je “krunidba kneza Tomislava za kralja 925. godine označila prijelomni trenutak u povijesti hrvatskog naroda i da je jedan od ključnih trenutaka”.
Dr. sc. Mario Jareb (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu), govorio o tome na čemu se je temeljila “Slavna proslava slavnoga kralja: Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine”.
“Temeljila se je na danas znatno zastarijekim pogledima na doba kralja Tomislava, no njeni tragovi vidljivi su i danas”, istakao je dr. sc. Jareb. Dodao je kako se je ideja o proslavi tisućite obljetnice pojavila na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, no da je ta zamisao konkretizirana 1906. godine nakon što su je iznijeli utemeljitelji Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja”, Veliki meštar Emilij pl. Laszowski Szeliga i Velimir Deželić stariji. Podizanjem brojnih spomen obilježja i imenovanjem mnoštva ulica i trgova imenom kralja Tomislava ostali su trajni znaci vezanu uz tu proslavu. A time isu obilježena i brojna mjesta a kojima su održavane proslave, kao spomen na srednjovjekovnu hrvatsku, samostalnu državu.
Prof, dr, sc. Darko Vitek (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) izložio je temu: “Granice hrvatske državnosti – Franjo Rački i njegova rasprava io Srijemu u razdoblju ranog srednjeg vijeka”. Rasčlanjavajući pojedinačne izvore koji govore o ranosrednjovjekovnoj povijesti Srijema, Rački zaključuje, kako se je moglo ćuti na predavanju, “da je Srijem nedvojbeno bio prostor hrvatske ranosrednjovjekovne države”.
“Proglašenje Karlovca slobodnim kraljevskim gradom – kontekst i značenje”, bio je naziv posljednjeg predavanja u sklopu bečkog znanstvenog skupa, koje je održao mr. sc. Antonio Bosio iz Državnog arhiva u Karlovcu, a u kojem je bilo riječi o položajem Karlovca u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji i prilikama u kojima je 1781. proglašen slobodnim kraljevskim gradom. A nakon prestanka izravne turske opasnosti i jednim od značajnih središta hrvatskog narodnog preporoda, kako je istakao mr. sc. Bosio.
Ono što je bilo zajedničko svim govornicima na bečkom znanstvenom skupu je stav da je kralj Tomislav simbol hrvatskog nacionalnog identiteta i ujedinjenja. I ključna figura hrvatske povijesti ranog srednjeg vijeka, te je stoga važno da se njegov lik i nasljeđe i dalje prenosi, njeguje i čuva vrijednosti hrvatske kulturne baštine.
Na kraju bečkog Znanstvenog skupa, na kojem se je okupio znatan broj bečkih i ostalih Hrvata, za kojeg su organizatori dobili pregršt pohvala, predsjednik Hrvatske akademske zajednice u Austriji Marijan Kalapurić MBA uručio je dr. sc. Alojzu Jembrihu. prof. emer. posebno priznanje za njegov nesebičan doprinos HAZA-i, “podupirući njene ciljeve i aktivnosti”. Za njegove zasluge Senat Hrvatske akademske zajednice u Austriji donio je odluku o izboru umirovljenog prof. dr. sc. Jembriha svojim “Počasnim članom”.
“Poštovani profesore Jembrih, u ime svih članova Zajednice, od srca Vam zahvaljujem za Vaš rad, Vaš doprinos i Vašu trajnu povezanost s hrvatskom kulturom i narodom. Neka ovo priznanje bude znak da ste i u našoj Zajednici pronašli trajno mjesto, kao uzor, suradnik i prijatelj”, rekao je Kalapurić.
Umirovljeni prof, Jembrih zahvalio je priznanju i najavio i daljnju suradnju.
Kroz program znanstvenog skupa je vodio potpredsjednik Hrvatske akademske zajednice u Austriji mr. sc. Đuro Matić.
Glazbeni okvir dao je kantautor i vođa Dubrovačkih kavaljera u Beču Josip Čenić, impresivnom izvedbom vlastite pjesme “Jedna je Hrvatska”, koja je već postala himnom izvandomovinskih Hrvata u Austriji i šire, pa nije čudno da je bečka publika pjevala zajedno s kantautorom.
Nakon svega što smo mogli vidjeti i čuti na znanstvenom skupu u Beču, za poželjeti je da ugledni hrvatski znanstvenici, povjesničari i stručnjaci iz Beča krenu i prema ostalim austrijskim destinacijama, Grazu, Klagenfurtu, Željeznom, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku, St. Pöltenu i Bregenzu, gdje također žive brojni Hrvati.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
