Njemačka umirovljenica Gabriele Washah čeka u redu da napuni svoja kolica vrećicama mrkve za 50 centi i jogurtima kojima je tek istekao rok valjanosti.
S obzirom da su troškovi života u cijeloj Europi rastući, 65-godišnja umirovljena prodavačica jedna je od mnogih Nijemaca koji se okreću bankama hrane kako bi spojili kraj s krajem.
“Ponekad se vratim kući iz trgovine gotovo plačući jer si to više ne mogu priuštiti”, rekla je za AFP ispred niza štandova u Bernauu, blizu Berlina.
Smještena u uličici iza velikog lanca supermarketa, banka hrane prodaje po znatno sniženim cijenama namirnice koje doniraju supermarketi, kao i jeftina pripremljena jela.
Ovdje kupci mogu preuzeti puna kolica hrane za oko 30 eura.
Za umirovljenicu Washah to znači kruh, maslac i njezina omiljena kobasica-“koja je nekada koštala 99 centi, a sada ponekad košta više od dva eura”.
Potaknuta ratom u Ukrajini, inflacija u Njemačkoj je u svibnju porasla na 7,9 posto – što je najviša razina od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990., a cijene hrane su među onima koji su najviše pogođeni.
Potražnja za bankama hrane diljem zemlje je “značajno” porasla od početka godine i udvostručila se u nekim područjima, prema riječima glasnogovornice dobrotvorne udruge Tafel.
U Njemačkoj postoji oko 1.000 takvih programa koje vode volonteri i koji su dostupni kupcima na temelju imovinskog cenzusa.
Namirnice, iako su donirane, i dalje se prodaju umjesto da se besplatno poklanjaju kupcima jer udruga Tafel mora pokriti tekuće troškove, uključujući najamninu i struju. Organizacija je također morala dizati cijene jer su im tekući troškovi porasli.
“To nije samo jedan proizvod”, rekao je 69-godišnji umirovljenik Peter Behme. “Sve cijene rastu.”
U pokušaju da ublaži pritisak na stisnute financije, vlada je smanjila poreze na gorivo, drastično smanjila troškove javnog prijevoza i svim poreznim obveznicima obećala jednokratnu uplatu od 300 eura.
Ali unirovljenik Behme nije impresioniran. “Ne znam kamo ide državna pomoć”, rekao je.
Čak i same banke hrane osjećaju posljedice ogromne inflacije.
“Morali smo povisiti neke cijene za 20 ili 50 centi jer nam je potreban novac za popunu zaliha”, rekla je Malina Jankow, upraviteljica banke hrane u Bernauu.
Uz umirovljenike i nezaposlene, redovi za hranu se sada pune i ukrajinskim izbjeglicama.
Anna Dec, 35-godišnja bolnička radnica, došla je u Bernau s dvije Ukrajinke koje borave u njezinom domu i trenutno svaka prima 449 eura mjesečne naknade.
“Moraju plaćati vodu, energiju, hranu, higijenske proizvode… To je gotovo ništa”, rekla je.
Preplavljene priljevom kupaca, neke banke hrane u Njemačkoj morale su odbijati pridošlice ili ograničiti hranu koju distribuiraju.
“Već dugo tražimo od vlade zakon koji bi prisilio supermarkete da daju svoju neprodanu hranu”, rekao je Norbert Weich, 72, predsjednik banke hrane.
Oko 16 posto Nijemaca, ili više od 13 milijuna ljudi, živjelo je ispod granice siromaštva 2020., prema studiji dobrotvorne udruge Deutscher Paritaetische Gesamtverband, objavljenoj u prosincu 2021.
“Savez banaka hrane ima rezoluciju: čim više ne budemo potrebni, raspustit ćemo se”, rekao je Weich. “Ali mislim da to neće biti za mog života.”
Fenix-magazin/IK
