U novom broju Glasu Koncila pripremljenom za nedjelju, 2. studenoga, objavljen je intervju s mladim povjesničarom sa Sveučilišta u Zadru dr. Lukom Knezom, koji govori o djelovanju jugoslavenske obavještajne mreže, njezinim doušnicima i transformacijama početkom devedesetih, izvijestilo je Uredništvo, prenosi IKA.
„Koliko god da su te strukture pokušale kontrolirati procese i u korijenu sasjeći ideju stvaranja samostalne Hrvatske, činjenica je da je državotvorna misao iznjedrila sve što danas imamo. Dakle, Hrvatsku nije stvarala Udba, Hrvatska se Udbi dogodila“, rekao je u razgovoru dr. Knez, koji je i nedavno doktorirao o temi djelovanja Udbe na području Zadra tijekom osamdesetih.
U intervjuu je govorio i o vjerodostojnosti dokumenata iz komunističkoga razdoblja, različitim razinama suradnje i povezanosti s obavještajnim strukturama te o slučajevima suradnika koji su svoje političke karijere nastavili i nakon pada komunizma. „Zakon o arhivskom gradivu i arhivima vrlo je jasan. Osobe koje su bile zaposlene ili su surađivale s represivnim sustavom, na njih se ne odnosi Zakon o zaštiti osobnih podataka. Navedeni zakon je pisan s ciljem da bismo se kao društvo mogli suočiti s totalitarnom prošlošću. Tu stvari trebaju biti jasne“, istaknuo je dr. Knez.
Podsjetio je i da je jugoslavenska Udba, u usporedbi s drugim komunističkim tajnim službama, bila jedna od najubojitijih. „U razdoblju od 1945. do 1990. likvidirano je 69 hrvatskih emigranata. Po mojem mišljenju tome je najviše pridonijela međunarodna situacija, u kojoj su države zapadnih demokracija podržavale Jugoslaviju. Zapravo je Zapad uložio maksimalne resurse da Jugoslaviju održi na životu, a takva se politika provodila od 1948. do 1991. godine. Zbog toga hrvatski emigranti, koji su se zalagali za rušenje Jugoslavije, nisu imali podršku demokratskoga Zapada“, zaključio je dr. Knez, izvijestilo je Uredništvo.
Fenix-magazin/MMD/IKA
