Visoke cijene energije trenutačno toliko opterećuju potrošače da se sve više njih izlaže financijskom riziku. Pojam “energetsko siromaštvo” dolazi iz socijalne politike i opisuje vezu između siromaštva i cijene energije.
Novo istraživanje Instituta za ekonomska istraživanja (IW) sa sjedištem u Kölnu dolazi do zaključka da je udio kućanstava u riziku od energetskog siromaštva porastao na 25,2 posto u svibnju 2022., u usporedbi s 14,5 posto u 2021. To je povećanje od više od deset posto. Ove brojke ne uzimaju u obzir vladine pakete pomoći.
Prema podatcima IW-a, energetsko siromaštvo prijeti posebno osobama s niskim primanjima ili kućanstvima koja su u teškim (prijelaznim) fazama, poput nezaposlenosti, umirovljenja ili čak samohranih roditelja.
Ne postoji fiksna definicija energetskog siromaštva i na koga točno utječe. IW navodi kako je uobičajeno pravilo da se misli na kućanstva koja troše više od 10 posto neto prihoda kućanstva na grijanje, toplu vodu i struju. Međutim, to još ne uključuje iznos prihoda. Kućanstva s visokim ili srednjim prihodima također mogu potrošiti deset posto svojih prihoda na energiju, ali stoga nisu odmah u opasnosti od “ulaska” u siromaštvo.
Podatci IW-a pokazuju da “relativno bogati” troše najmanje energije u odnosu na svoje prihode, dok kućanstva s niskim prihodima plaćaju najviše. IW je stoga u istraživanju razmotrio širu definiciju, u kojoj se granica od 10 posto kombinira s “nižom srednjom” uz “relativno siromašne”. Ovaj izračun još uvijek dolazi do 16,8 posto kućanstava u riziku od energetskog siromaštva i također se može primijetiti nagli porast u odnosu na 2021. godinu.
U 2016. godini 18,3 posto ljudi u privatnim kućanstvima trošilo je više od 10 posto neto prihoda kućanstva na energiju. U 2021. prihodi su porasli za 2,5%, manje od cijena energije od 4,7%. Cijene energije posebno su porasle krajem godine, a poskupile su i zbog cijena CO2 za prirodni plin i lož ulje uvedenih 2021. Sukladno tome, udio ljudi u riziku od energetskog siromaštva porastao je na 14,5% u 2021. Nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., zamah se dodatno ubrzao, a udio se u svibnju popeo na 25,2 posto.
Iako se uvijek moraju uzeti u obzir subjektivni čimbenici poput vrste grijanja, vrste zgrade i dobavljača energije, enormno povećanje ovih podataka može ilustrirati povećan rizik od energetskog siromaštva.
Autori istraživanja naglašavaju da izračun čini vezu između energetskog siromaštva i uobičajenog siromaštva stanovnika. Autori stoga podupiru ukidanje dodatka EEG-a i paušalne stope oporezive cijene energije, kao i subvencije troškova grijanja kako bi se poduprla osobito kućanstva s niskim primanjima.
Fenix-magazin/MD
