Suočen s obnovljenom prijetnjom Rusije, NATO je odlučio pokrenuti svoj najveći program naoružanja od Hladnog rata, izvijestila je novinska agencija dpa, pozivajući se na diplomatske izvore, navodi dpa.
Ministri obrane NATO-a složili su se u četvrtak u Bruxellesu da će u nadolazećim godinama drastično povećati sposobnosti odvraćanja i obrane, a program će biti na dnevnom redu summita država članica ovog mjeseca.
Prioriteti su sustavi naoružanja dugog dometa, protuzračna obrana i mobilne kopnene jedinice.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte opisao je ovaj trenutak kao “povijesni” uoči sastanka.
Program uključuje nove ciljeve vojnih sposobnosti za svaku članicu NATO-a. Svaka od 32 zemlje dobit će popis precizno definiranih obveza za zajednički doprinos sposobnostima odvraćanja i obrane.
Zahtjevi se temelje na obavještajnoj procjeni da bi Rusija, unatoč iscrpljujućem ratu u Ukrajini, mogla biti spremna za rat protiv jedne od svojih članica u roku od nekoliko godina.
Specifični ciljevi su strogo povjerljivi, a izvori kažu da će provedba programa dovesti do povećanja vojnih sposobnosti saveza za oko 30 posto.
Kako je ministar obrane Boris Pistorius rekao uoči sastanka, Njemačka treba nadopuniti Bundeswehr s oko 60.000 aktivnih vojnika kako bi ispunila nove smjernice NATO-a.
Ispunjavanje novih obveza bit će veliki izazov za mnoge savezničke zemlje, jer neke nisu ispunile ni prethodne, skromnije ciljeve ulaganja u obranu.
Do sada su države članice bile obvezne ulagati najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda u obranu, a od summita krajem mjeseca to će se povećati na 3,5 posto, plus još 1,5 posto za povezana ulaganja, na primjer u infrastrukturu.
Izdvajanje pet posto BDP-a za obranu u skladu je sa zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Da bi ispunila nove ciljeve, Njemačka treba povećati obrambene izdatke za 0,2 posto BDP-a godišnje tijekom sljedećih pet do sedam godina.
U tom slučaju, dosegnut će cilj od 3,5 posto s prošlogodišnjih 2,1 posto u 2032. Kancelar Friedrich Merz ranije je izjavio da svaki postotni bod dodatnih obrambenih izdataka znači oko 45 milijardi eura.
Fenix-magazin/SČ/dpa
