Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir danas je podržala rezoluciju kojom se stavlja prigovor na nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište novih proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme. Rezolucija je usvojena većinom glasova svih zastupnika u Europskom parlamentu čime su oni ponovo poslali jasan znak Europskoj komisiji da se zalažu za Europu bez GMO-a. Zastupnici su se usprotivili provedbenoj Uredbi kojom se odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D049280).
Europski parlament ovom odlukom dosljedno pokazuje prevladavajuće mišljenje građana Unije o GMO te korištenju GMO-a za hranu i hranu za životinje.
U konkretnom predmetu tvrtka Syngenta 1. srpnja 2011. godine podnijela je nacionalnom nadležnom tijelu u Njemačkoj u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju navedeni GMO kukuruz. „Spomenuta je Uredba važna za sigurnost građana, a treba podsjetiti da su zastupnici u Europskom parlamentu velikom većinom glasova 28. listopada 2015. godine odbili zakonodavni prijedlog o izmjeni ove Uredbe jer među ostalim nije pružila mogućnost državama članicama da neovisno i samostalno odlučuju o uporabi GMO u svrhu stavljanja na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje. Europski parlament zatražio je tada novi prijedlog Komisije koji bi trebao osigurati državama članicama tu mogućnost“, rekla je zastupnica Petir.
U postupku odobravanja novih sorti GMO-a zastupnici Europskog parlamenta prepoznali su brojne manjkavosti koje su posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir mišljenje jednog od člana Povjerenstva EFSA-e za GMO koji navodi da: „podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke kako 20 potkombinacija koje mogu nastati križanjem navedenih GMO-a mogu utjecati na sigurnost hrane za ljude i životinje, kao što nije dao niti zadovoljavajuće objašnjenje zašto ti podaci nedostaju i/ili zašto ih smatra nepotrebnima za ocjenu rizika“. Osim tog načelnog aspekta, u ovom slučaju to može dovesti do nekontroliranog rizika za zdravlje ljudi kao potrošača.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je kako na sastanku Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja Komisije, održanom 27. siječnja 2017.godine, nije zauzet stav. Samo 10 država članica koje predstavljaju 38,43 % stanovništva Unije glasovalo je za taj prijedlog. 13 država članica glasovalo je protiv, a četiri su bile suzdržane među kojima je nažalost bila i Hrvatska zbog čega je zastupnica Petir tražila očitovanje od ministra Tolušića upozorivši da je stav Hrvatske uvijek bio jedinstven kada je riječ o protivljenju GMO-u. Također, u dosadašnjem postupku države članice dale su niz primjedbi koje se, među ostalim, odnose i na nerazmatranje kombiniranih učinaka različitih proteina s toksinom Bt pri procjeni alergenosti i toksičnosti, te nepostojanje dokaza da proizvod nema negativne učinke na okoliš, kao i neprovođenje imunoloških testova s obzirom na potencijalno veći alergeni potencijal. Nadalje, utvrđeno je da predmetne genetski modificirane sorte kukuruza eksprimiraju protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid s amonijevim glufosinatom koji je klasificiran kao tvar toksična za reproduktivno zdravlje, te kao takva spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi EZ br. 1107/2009, a posebice stoga što u zahtjevu opisani genetski modificiran kukuruz eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na glifosatne herbicide, a da je Međunarodna organizacija za istraživanje raka – agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak 20. ožujka 2015. godine glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za ljude.
„Budući da na glasovanju Žalbenog odbora Komisije 27. ožujka 2017. godine ponovno nije dano mišljenje svima je jasno kako među državama članicama EU nema jedinstvenog stava o uporabi GMO-a u proizvodnji hrane i hrane za životinje. Stav Europskog parlamenta je po ovom pitanju više nego jasan te zato smatram da bi i Komisija i Vijeće trebali pažljivije slušati mišljenje svojih građana koji se protive GMO-u“ zaključila je Petir.
Fenix-magazin
