Skup o književnom i povijesnoumjetničkom opusu akademika Tonka Maroevića “Tonko Maroević, naš stalni pratilac” održava se u petak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
Na otvorenju skupa govorili su predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, glavni urednik Matičinih izdanja Luka Šeput, tajnik Razreda za književnost HAZU Pavao Pavličić i ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Katarina Horvat Levaj.
Maroević je s Maticom počeo surađivati još daleke 1966., napomenuo je Gavran te dodao kako je 1970. bio član suradnik Matice hrvatske, a 1994. bio je izabran u Glavni odbor MH. Podsjetio je da je Maroević bio i pročelnik Matičina Odjela za književnost, potpredsjednik Matice te član uredništva Stoljeća hrvatske književnosti i najplodniji autor Matičina dvotjednika Vijenca.
Govorio je kako Matica ima posebno mjesto u njegovu srcu pa je nesebično posvetio znatan dio svoga vremena i stvaralačke energije ne samo središnjici Matice hrvatske nego i njezinim ograncima, gdje je držao predavanja ili predstavljao knjige, rekao je Gavran.
Po Šeputovim riječima Maroević je Matici, ali i cijelom društvu dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa. U Matici je surađivao kao autor, urednik, prevoditelj i priređivač brojnih knjiga, napomenuo je Šeput i dodao kako je nakon smrti Ante Stamaća preuzeo i uređivanje Stoljeća hrvatske književnosti.
Akademik Pavličić ocijenio je da je Maroević u Razredu za književnost HAZU bio ključna osoba. Bio je čovjek od najmanje dva zanata, napomenuo je dodavši kako je bio stručnjak za književnosta i likovnost. Energijom i dobrohotnošću stvorio je atmosferu u kojoj se lijepo radi i može stvoriti nešto korisno za hrvatsku kulturu. Ključna osobina mu je bila spremnost učiniti nešto za opće dobro te nešto dobro za druge kao i sposobnost da se istakne nešto što nije dovoljno poznato.
Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat Levaj ocijenila je kako je Maroević obilježio hrvatsku humanističku znanost u proteklih šest desetljeća, a pritom je ostavio napose originalne tragove.
U jutarnjem radnom dijelu skupa o Maroeviću su govorili Tomislav Brlek, Sanja Roić, Cvijeta Pavlović i Božidar Petrač, a u popodnevnom dijelu govorit će, između ostalih i akademik Luko Paljetak.
Brlek je ustvrdio da je Maroevićevu poeziju s nekoliko rečenica najsnažnije ocijenio Tomislav Ladan. On je zapisao da je Maroevićeva slikovna predodžba raskomadana, isječci su slobodno raspoređeni, zapravo razbacani i neoznačeni. Pejzaž je česta tema Maroevićeva pjesništva, što je često isticala i kritika, rekao je Brlek i dodao da je u kritičkoj recepciji nedovoljno istražena dimenzija zvukovnih elemenata njegove poezije.
Tonko Maroević rođen je 1941. u Splitu, a preminuo 2020. u Starom Gradu na Hvaru. Bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, autor niza monografija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kritičar.
Fenix-magazin/MMD/Hina
