Trenutna procjena Ujedinjenih naroda je da u svijetu ima oko 281 milijun međunarodnih migranata, što je jednako 3,6 posto svjetske populacije.
Sve veći broj ljudi biva raseljen, unutar i izvan zemlje podrijetla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti kao i klimatskih promjena i drugih katastrofa. U 2022. godini u svijetu je bilo 117 milijuna raseljenih osoba, a 71,2 milijuna interno raseljenih osoba. Broj tražitelja azila porastao je s 4,1 milijuna u 2020. na 5,4 milijuna u 2022., što je porast od više od 30 posto.
Na početku 21. stoljeća, svjedoci smo intenzivnih migracija koje su uzrokovale velike izazove u zemljama koje su prihvatile migrante. Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim iseljeništvom, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom. Činjenica da 2/3 država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo potvrđuje veliki značaj iseljenika – useljenika ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom kao i u mnogim drugim područjima.
Uloga iseljeništva u svijetu drastično se promijenila u odnosu na njihov položaj koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih iseljeništva odnosno njihove krovne organizacije, postale su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima.
Najbrojnije iseljeništvo u svijetu su indijska koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođenja ili podrijetla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
Zatim, imamo primjer kako je Irska, zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz iseljeništva, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika, već su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje.
Dobar primjer povezivanja iseljeništva s domovinom nalazimo kod Židovskog i Hrvatskog iseljeništva, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova.
Na primjerima iseljeništva koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito Zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihovo iseljeništvo, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima njihovih država i država u kojima su
se nastanili.
Na osnovi izvješća EU Ocean State Report, 33% ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Zadnjih deset godina Republiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, dok je susjednu Srbiju napustilo više od 800.000 njezinih stanovnika.
Međunarodna konferencija Globalne dijaspore i Europska unija – Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi održat će se 8. i 9. svibnja 2025.
Mjesto održavanja: Hrvatska matica iseljenika.
Cilj je ove konferencije analizirati stanje i kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.
Teme konferencije:
1. Imigracijske politike u EU
2. Globalni i europski trendovi u odnosu na migracijsku radnu snagu
3. Demografski izazovi i potencijal dijaspora u 21. stoljeću
4. Integracijski i asimilacijski procesi u europskim zemljama
5. Postoji li multikulturalizam u Europi?
6. Brain-drain / odlazak stručnjaka
7. Iseljeništvo i razvoj
8. Politička prava iseljeništva
Fenix-magazin/MMD
