Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da otpornost bakterija na antibiotike postaje sve ozbiljniji globalni problem.
Prema najnovijim podacima iz 2023. godine, bakterijska otpornost raste kod više od 40% najčešće korištenih antibiotika, a broj infekcija koje se ne mogu učinkovito liječiti rapidno se povećava.
Što je antibiotska rezistencija?
Antibiotici ubijaju bakterije i sprječavaju njihovo razmnožavanje u tijelu. No, kod antibiotske rezistencije, bakterije razvijaju sposobnost da prežive unatoč djelovanju antibiotika. Takva otpornost može dovesti do situacije u kojoj ozbiljne infekcije više nije moguće liječiti dostupnim lijekovima.
Novi podaci WHO-a: zabrinjavajući rast rezistencije
Analiza WHO-a obuhvatila je 22 često korištena antibiotika protiv infekcija urinarnog sustava, probavnog trakta, krvi i spolno prenosivih bolesti poput gonoreje. Između 2018. i 2023. godine, u više od 40% kombinacija bakterija i antibiotika zabilježen je rast rezistencije od 5 do 15% godišnje. U istraživanju je analizirano čak 23 milijuna uzoraka iz više od 100 zemalja.
Posebno zabrinjava podatak da su, primjerice, kod bakterija E. coli i K. pneumoniae, koje uzrokuju infekcije mokraćnog sustava i sepsu, standardni antibiotici neučinkoviti u 40 do 55% slučajeva – a u nekim afričkim državama i više od 70%.
Regionalne razlike i visoka smrtnost
Rezistencija na antibiotike posebno je visoka u regijama jugoistočne Azije i istočnog Mediterana. WHO procjenjuje da je 2021. godine čak 1,1 milijun smrti izravno povezano s infekcijama otpornim na antibiotike, dok je ukupno 7,7 milijuna ljudi umrlo od bakterijskih infekcija.
Kako nastaje antibiotska rezistencija?
Prema Robert Koch institutu, svaki nepotreban ili nepravilno korišten antibiotik doprinosi razvoju rezistencije. Naime, antibiotici ubijaju osjetljive bakterije, ali preživljavaju one s mutacijama koje im daju otpornost – i upravo se one dalje razmnožavaju. Ovakvi sojevi često nastaju u bolnicama i poljoprivredi gdje je upotreba antibiotika intenzivna.
Što možemo učiniti?
WHO poručuje da je važno spriječiti nepotrebnu upotrebu antibiotika. Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusnih infekcija poput gripe, COVID-19 ili hepatitisa. Također, pacijenti trebaju vjerovati svojim liječnicima i ne inzistirati na antibioticima ako nisu potrebni.
Osnovne preporuke:
- Redovito pranje ruku i korištenje dezinfekcijskih sredstava
- Cijepljenje protiv zaraznih bolesti
- Korištenje antibiotika isključivo po preporuci liječnika
WHO poziva na hitna ulaganja u istraživanje i razvoj novih antibiotika jer trenutno dostupni postaju sve manje učinkoviti, a mnogi lijekovi nisu dostupni u siromašnijim državama.
Fenix-magazin/MD
