Kava ima daleko više zdravstvenih prednosti nego što mnogi misle. Ključni sastojci jačaju krvožilni sustav i mogu smanjiti rizik od određenih vrsta raka.
“Ah! Kako slatka kava, milija od tisuću poljubaca…”, pjeva se već u prvoj polovici 18. stoljeća u “Kava kantati” Johanna Sebastiana Bacha. Danas je kava jedno od najpopularnijih pića na svijetu, uzgaja se u više od 70 zemalja u preko 120 sorti, a raznolikost njenih okusa je nevjerojatna. No, od svih tih sorti, samo dvije čine 99% ponude:
Arabica – uglavnom iz Brazila, Kolumbije i Etiopije – vodi s oko 60-70% svjetske proizvodnje. Blage i aromatične okuse opisuju kao kompleksne s voćnim, čokoladnim, slatkim i finim nijansama. Sadržaj kofeina je niži (1,2-1,5%) u usporedbi s glavnim konkurentom.
Robusta– s udjelom od 30-40% na drugom je mjestu po proizvodnji, a dolazi iz Vijetnama, Brazila i zapadnoafričkih zemalja. Okus je intenzivniji, zemljan i gorak, s više kofeina (2-2,7%), pa se koristi u kvalitetnim espresso mješavinama.
Dok se kod nas kava dugo posluživala uglavnom u dvije verzije – s puno mlijeka ili crna (možda s kondenziranim mlijekom ili šećerom) – danas se uživanje u kavi pretvorilo u pravi ritual. Baristi vladaju čitavim spektrom metoda – od raznovrsnih varijacija do sporog filtriranja kao u babino vrijeme ili hladne kave pod trendi nazivom “cold brew” (pripremljena s hladnom vodom, odstoji preko noći i filtrira).
Kava sadrži kofein i brojne bioaktivne tvari poput polifenola i klorogenske kiseline. Polifenoli djeluju kao snažni antioksidansi, štite stanice od oksidativnog stresa i smanjuju upale. Osim toga, kava sadrži i iznenađujuće puno vlakana – do 1,5 g na 100 ml – što znači da dvije šalice imaju više vlakana od jedne banane. To doprinosi zdravlju crijeva i osjećaju sitosti.
Smanjuje rizik od Alzheimera i Parkinsonove bolesti
Dokazano je da redovito pijenje kave smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka, uključujući rak maternice, jetre, crijeva, usne šupljine i grla. Također se čini da sprečava neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove.
Antioksidansi u kavi štite stanice od oštećenja i pomažu u borbi protiv upalnih bolesti neutralizirajući slobodne radikale. Osim toga, pozitivno utječu na krvožilni sustav. Studije pokazuju da umjerena konzumacija kave može smanjiti rizik od koronarnih bolesti, zatajenja srca i moždanog udara.
Ako imate osjetljiv želudac ili sindrom iritabilnog crijeva, espresso je bolji izbor od filter kave jer sadrži manje kiseline zahvaljujući posebnim prženjima. Do 400 mg kofeina dnevno (3-4 šalice) smatra se sigurnim za zdrave odrasle osobe. Trudnice bi trebale ograničiti unos na pola te količine jer kofein može povećati rizik od pobačaja, prijevremenog porođaja i niske porođajne težine. Srećom, tijelo većine žena tijekom trudnoće prirodno razvija odbojnost prema kavi.
Može pomoći u mršavljenju
Crna kava gotovo je bez kalorija, ali dodaci poput šećera, sirupa, sladoleda, mlijeka ili vrhnja mogu je pretvoriti u pravu kalorijsku bombu. Latte macchiato s kravljim mlijekom i šećerom ima 228 kcal, dok je neslađena crna kava gotovo bez kalorija (samo 2 kcal).
Budna učinak crne kave traje oko četiri sata, a dodatkom malo masti (npr. mlijeka) učinak se produžuje. Tlak može nakratko porasti, ali se brzo stabilizira. Kod redovitih konzumenata kava ne uzrokuje dehidraciju – tijelo se prilagođava njenom diuretičkom učinku.
Kava blago smanjuje apetit, povećava bazalni metabolizam i daje energiju za trening, što može pomoći u kontroli težine. Umjerene količine također mogu biti dobre za kosti – dugo se raspravljalo o tome povećava li kava rizik od osteoporoze zbog pojačanog izlučivanja kalcija, no umjerena konzumacija ne utječe značajno na gubitak kalcija.
Neispravan mit o jutarnjoj kavi
Zabrinutost da bi jutarnju kavu trebalo odgoditi kako ne bi pojačala prirodni porast kortizola i izazvala kasniji pad energije – neopravdana je. Međutim, kava ima jednu reputaciju koja ostaje: zbog kofeina produžava vrijeme potrebno za zaspati, smanjuje kvalitetu sna i može uzrokovati noćno buđenje. Kofein blokira adenozin, molekulu koja signalizira umor, što je ujedno i mehanizam koji štiti od demencije.
Dobra vijest je da problemi sa snom obično pogađaju samo one čije tijelo sporije razgrađuje kofein. Takvim osobama preporuča se prelazak na bezkofeinsku kavu poslijepodne. Redovita konzumacija kofeina stvara toleranciju, pa svatko mora sam ispitati kako kasna kava utječe na njegov san.
Oprez s akrilamidom
Osim kofeina, kava sadrži i biljne tvari (diterpene) koje, ovisno o načinu pripreme, mogu utjecati na LDL kolesterol. Nalaze se u većim količinama u nefiltriranoj kavi (French Press, turska kava), a umjereno u espressu. Filtrirana kava ih sadrži vrlo malo, pa je bolji izbor za osobe s povišenim kolesterolom.
Manje ugodna tvar je akrilamid, koji SZO klasificira kao vjerojatno kancerogen. Stvara se prženjem kave i može oštetiti DNK. Tamnija prženja imaju manje akrilamida jer se zrna duže prže na nižim temperaturama. Dodatna prednost: okusi su bogatiji, a neželjene kiseline isparavaju, što kavu čini lako probavljivijom.
Problem “to-go” šalica
Instant kava i zamjenski proizvodi poput žitne kave mogu sadržavati više akrilamida, ali općenito njegove količine u kavi nisu zabrinjavajuće. No, oprez s popularnim “to-go” šalicama: često su obložene PFAS kemikalijama, a bambusove verzije mogu oslobađati melamin i formaldehid, što može oštetiti organe i izazvati rak. Najbolje je koristiti vlastitu, ponovno upotrebljivu šalicu.
Ostanite budni – s kofeinom ili bez – i neka vam kava donosi zdravlje!
Fenix-magazin/MD/
