Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker potvrdio je u srijedu u Sarajevu kako za Bosnu i Hercegovinu ostaje otvorena prespektiva članstva u Europskoj uniji uz uvjet provedbe nužnih reformi, istaknuvši kako to znači pridruživanje obitelji koja se temelji na jedinstvu u različitostima, jer u Uniji nema ambicija za stvaranje “superdržave” koja bi dovela u pitanje posebnosti svake od članica.
Juncker je u Bosni i Hercegovini boravio zajedno s europskim povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom u sklopu regionalne turneje po državama zapadnog Balkana koje imaju perspektivu članstva u Uniji.
Nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH i simboličnog preuzimanja odgovora na upitnik Europske komisije, bitnog za odlučivanje o evetualnom kandidatskom statusu te zemlje, Juncker je održao govor na zajedničkoj sjednici Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH u kojemu je pojasnio kako je ovime BiH ušla u novu etapu na putu ka EU gdje i jest njena budućnost.
“Želio bih da radite s nama… u duhu jedinstva, kako bi Europska komisija, kada za to dođe vrijeme, preporučila kandidaturu i to što prije”, kazao je Juncker dodajući kako je sve to prirodni put za BiH koja je, po njegovim riječima, integralni dio Europe.
Upozorio je ipak kako će BiH trebati uložiti puno napora kako bi provela reforme i ispunila uvjete za pristup. Dodao je kako su te reforme nužne radi boljeg života građana, ali i kako bi se kroz dijelog i nužne kompromise “postigla kohezija i premostile razlike koje inače vode ka paralizi i kašnjenju”.
“Radi se o političkom projektu oko kojega se trebaju objediniti sve snage ove zemlje”, kazao je predsjednik Europske komisije. Podsjetio je kako je EU organizirana temeljem prava pa to ni za nove potencijalne članice nije stvar izbora, nego obveza, što opet znači cjelovito poštivanje i provedbu sudskih odluka.
U slučaju BiH, kazao je, to konkretno i odmah znači izmjenu izbornog zakona temeljem presude Ustavnog suda BiH. “To je problem i njega treba riješiti jer će u protivnome biti paralizirane institucije (vlasti)”, upozorio je Juncker.
Ponovio je i poruku koju je poslao iz drugih država regije da BiH, kao i ostale zemlja zapadnog Balkana, prije ulaska u EU moraju riješiti međusobne teritorijalne sporove.
Junker: Europa kao jedinstvo uz različitosti, a ne ‘superdržava’
Juncker je boravak u Sarajevu iskoristio i kako bi snažno branio ideju Europske unije kazavši kako je ona puno više od velikog unutarnjeg tržišta i institucija.
“To je u temelju mirovni projekt, projekt pomirenja u jedinstvu uz poštivanje razlika, a to je upravo slučaj u ovoj regiji”, kazao je Juncker istodobno istaknuvši kako “treba prestati govoriti o sjedinjenim europskim državama”.
“Mi nismo SAD, mi smo Europljani. Europljani ne žele jedinstvenu europsku državu, žele zadržati svoje posebnosti i tradicije, žive u različitim okolnostima i trebaju im njihove tradicije. Različitosti obogaćuju Europu. Ja volim biti Luksemburžanin i to je domoljublje, no volim biti i Europljanin pa mi treba mir, red i sigurnost u Europi”, kazao je Juncker upozoravajući da takvo domoljublje nema veze s nacionalizmom jer je nacionalizam “mržnja i otrov protivan europskim vrijednostima”.
Kritizirao je sve one “koji drže ksenofobne govore” najavivši kako će se uvijek boriti protiv takvih, a za obranu demokratskih, slobodnih i multikulturnih društva.
Nakon boravka u BiH Juncker i Hahn otputovali su na Kosovo, koje je zadnja postaja njihove regionalne turneje. Nakon toga bi se u četvrtak u Sofiji trebali zajednički sastati s čelnicima svih šest država zapadnog Balkana koje su prije toga posjetili.
Fenix-magazin/SIM/Hina
