Povećana otpornost bakterija, koje uzrokuju infekcije krvi, na lijekove, uključujući rezistenciju na antibiotike posljednje linije obrane, uočena je u prvoj godini pandemije koronavirusa, pokazalo je izvješće Svjetske zdravstvene organizacije temeljeno na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini.
Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo.
Visoke razine (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, istaknuli su autori izvješća u petak.
Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima ‘posljednje linije obrane’, lijekovima koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu.
Otprilike 8 posto infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu skupinu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvješću.
Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz skupine posljednje linije obrane počinju gubiti snagu, rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva, voditeljica Globalnog sustava praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, na konferenciji za novinare.
Rekla je: “imamo vrlo male mogućnosti… da odgovorimo na prijetnju”.
Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana uporaba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.
Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobivanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja, jer takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijenja rezistencije na njih.
Kao rezultat toga, lavovski dio razvoja antibiotika odvija se u nekolicini laboratorija malih biofarmaceutskih tvrtki dok se većina njihovih većih partnera usredotočuje na ono što je unosnije.
Samo je nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki ostalo u tom području – uključujući GSK i Merck – u odnosu na više od 20 u 1980-ima.
Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1,2 milijuna ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, što AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj skupini, više nego HIV/AIDS ili malarija.
“Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno prijeći s težnji na djelovanje”, rekao je Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodne udruge farmaceutskih proizvođača i udruga.
Autori izvješća WHO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u promatranom razdoblju te u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tijekom pandemije.
Stope AMR-a također je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, napisali su autori.
Fenix-magazin/MMD/Hina
