Saborska zastupnica Domovinskog pokreta i potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac danas je u Hrvatskome saboru održala konferenciju za medije na temu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
”Kada govorimo o poljoprivrednom zemljištu, koje je tema današnjeg dnevnog reda, ono je kategorija koja je zaštićena Ustavom, članak 52., koji kaže da je poljoprivredno zemljište od posebnog interesa za RH, i da se njime mora isto tako i raspolagati. Međutim, situacija koja vlada na hrvatskom selu već duži niz godina je prilično ozbiljna i alarmantna, a često i ponižavajuća za naše poljoprivrednike, jer su se godinama događale takve situacije koje su ih vraćale korak unazad i bacile u probleme. Vjerujem da svi pratite inflaciju, vjerujem da svi slušate kako naši stočari moraju dati na klaonicu svoje životinje da bi podmirili režije, da bi platili rate kredita, da bi kupili plavi dizel kojim bi mogli sutra ići u polje”, rekla je Vukovac.
Vukovac je istaknula da će, s druge strane, sam zakon koji je danas na dnevnom redu, stočare uvažiti jedino ako imaju uvjetno grlo. ”Ako oni daju svoje krave na klaonicu, kako će zadovoljiti uvjete? Ponovno će biti izigrani i neće doći do zemljišta. A zašto spominjem na prvom mjestu stočare? Stočari su ti koji proizvode i meso i mlijeko. Smatram da su te namirnice izuzetno bitne za prehrambenu neovisnost ovog društva”, naglasila je.
”Moram upozoriti na alarmantnu situaciju oko isteka moratorija. Dobili smo iznimno vremenski period od još tri godine kada možemo raspolagati našim poljoprivrednim zemljištem, a nakon toga moramo omogućiti strancima da i oni mogu kupiti to zemljište. A budimo realni, stranci imaju daleko višu kupovnu moć nego naši poljoprivrednici”, izjavila je Vukovac.
Podsjetila je na aferu u kojoj se dozvolilo da strani kapital, ruske banke, uđu u raspolaganje 36.000 hektara najplodnije oranice, Baranje koja je dodijeljena kroz Agrokor, danas Portanova grupi. Vukovac upozorava da su naši OPG-ovci onemogućeni u raspolaganju tim dijelom zemljišta.
”Kada govorimo o preostalom zemljištu, ne znamo koliko uopće imamo na raspolaganju zemljišta i tko je sve u posjedu, koliko je u posjedu samih koncesionara. Javlja se novi problem, unazad nekoliko desetaka godina koncesionarima se po povlaštenim uvjetima dodjeljivalo zemljište, a danas oni ponovno imaju pravo konkurirati na zemljištu koje se dalo u zakup OPG-ovcima”, dodala je Vukovac.
”Poljoprivrednicima se priječi pravo na žalbu”
Poručila je da želi istaknuti nekoliko neustavnih kategorija koje se provlače kroz novi prijedlog izmjena i dopuna zakona koji je danas na dnevnom redu. Kaže kako se, s jedne strane, poljoprivrednicima priječi pravo na žalbu, a s druge strane, 450 jedinica lokalne samouprave u RH ima pravo raspolagati poljoprivrednim zemljištem. ”Od tih 450 jedinica će biti 450 različitih pristupa u prodaji zemljišta. Neki neće prodavati, neki će prodavati. Isto tako, neki će određivati maksimum onako kako oni misle da treba. To nije dobro. Ministarstvo je to koje određuje buduće politike, koje donosi strategiju poljoprivrede, koje odlučuje o budućnosti hrvatskog sela”, rekla je.
”Ako budemo dozvolili 450 različitih pristupa tom problemu, ponovno ćemo generirati nove nepravde na selu. I još jedna jako važna stvar, a to je revizija dosadašnjeg raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Svi ste upoznati s isplaćenim potporama. One svake godine rastu, ali smanjuje se proizvodnja. Zašto je tome tako? Zato što ne znamo tko koristi poljoprivredno zemljište, što proizvodi na njemu i u kojim količinama. Najveći dio usjeva od ove godine izvezen je u druge zemlje, a kasnije ćemo u Hrvatsku uvoziti skupi kruh”, upozorila je Vukovac.
Smatra da nisu vremena da takva ponašanja treba tolerirati. Prema njezinom mišljenju, moramo biti daleko odgovorniji, moramo napraviti rezime raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, i sve to činiti u skladu s Ustavom, uz podršku naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
”Bilo je puno nelogičnosti oko popisa stanovništva”
Na molbu novinara da prokomentira produljenje popisa stanovništva, rekla je kako vladajući negiraju stvarno stanje na terenu, te kako se iz Hrvatske odselio jako veliki broj ljudi. ”Najviše je stradala regija iz koje ja dolazim, a to je Slavonija. Govori se o brojci od 300.000 ljudi koji su unazad desetak godina napustili to područje. I to je vrlo nelogično, područje koje je Bogom dano, koje je predivna ravnica, plodonosna ravnica, imamo čiste rijeke, čist zrak. Što drugo reći, nego da je to sve rezultat politika koje su se do sada vodile prema tom kraju. Slično je i u drugim regijama, jer je Hrvatska doista devastirana. Žalosno je znati da se takvi postupci neće mijenjati nabolje, Hrvatska nema kvalitetne demografske mjere da bi išta mijenjala. S druge strane, uvozimo radnu snagu, ali kakvu radnu snagu? U svijet smo poslali našu mladost, naše najbolje ljude, obrazovane, mlade ljude, a uvozimo radnu snagu koja nije kvalificirana, koja nam treba za rad na građevini ili za one najniže radove jer nam to nema tko odraditi”, dodala je.
”Mogu povezati te alarmantne brojke, koje će biti vidljive kada dobijemo službene rezultate popisa stanovništva, s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem, jer to je resurs koji u Slavoniji može omogućiti opstanak ili nestanak. Na selu nemate alternative, nemate drugih radnih mjesta. Sjetite se samo kako se država odnosila prema Đuri Đakoviću ili prema Meggle i sličnim tvrtkama, gdje smo svakodnevno gledali gašenje radnih mjesta. I što će onda ljudi kao alternativu? Nemate zemljište, nemate drugo radno mjesto. Morate napustiti taj prostor”, poručila je Vukovac.
Vukovac je dodala da nije niti očekivala da će popis stanovništva biti završen u predviđenom roku. Rekla je da se popisujemo i samopopisujemo još od vremena Marije Terezije, a da druge zemlje to ne čine i ne čine na ovaj način. Smatra da je, jasno, bilo problema na terenu i da je bilo neugodnih situacija i sve je to usporilo popis, te da ćemo možda nešto naučiti iz svega toga.
Na novinarsko pitanje budi li joj kašnjenje s popisom stanovništva sumnju ili je sve to stvar organizacije, Vukovac je odgovorila da je u početku bilo jako puno upozorenja vezano uz taj problem: ”Nije nam se svidjelo da su se ljudi mogli upisivati s podacima koji su irelevantni za bilo što ozbiljnoga i koji neće pomoći. Nije se pitalo ljude gdje oni doista prebivaju, imaju li paralelno i neko mjesto boravka, što je otvorilo mogućnost da nam se samopopisuju ljudi koji su na nekoj drugoj lokaciji ili možda u drugoj državi, a ovdje ipak žele biti prisutni, iskoristiti svoje pravo glasa na izborima i slično. Naravno da se to većini nas nije svidjelo. Pitanja su vrlo čudno koncipirana, zašto nekog uopće zanima postoji li u kućanstvu toalet, a nisu ga pitali gdje provodi veći dio godine. Takvih je nelogičnosti bilo jako puno, i upozoravali smo na to u početku, ali nas nitko nije čuo”, zaključila je Vukovac.
Fenix-magazin/IM/SIM
