Nezaposlenost u Njemačkoj je niska, a nedostatak stručne radne snage ozbiljan. Tržište rada vapi za mladima. Ipak, nesigurnost i oročeni ugovori otežavaju stvari. Većinu mladih (51 posto), išli oni u školu, na stručnu praksu ili studije, izdržavaju roditelji ili rođaci, piše dpa.
Tek 38 posto njih između 15 i 24 godine prošle godine je dovoljno zarađivalo za život od plaćenog rada, priopćio je u četvrtak zavod za statistiku povodom Dana mladih, 12. kolovoza.
A prije 30 godina je bilo obrnuto – više od polovice (52 posto) se izdržavalo samo, dok su se o 40 posto starali roditelji ili rodbina.
Situacija se i u mnogim obiteljima promijenila, rekao je Bernd Fitzenberger, direktor Instituta za istraživanje tržišta rada i profesije iz Nürnberga.
“Ljudi su više bili ograničeni na lokalno tržište rada, a prihodi roditelja nisu bili dobri kao danas,” naveo je Fitzenberger. Mnogi roditelji iz srednje klase sada mogu priuštiti da djeca duže traže onaj pravi posao. “Ovo ide uz strah od pogrešne odluke, jer opcija ima mnogo.”
Po završetku stručnih škola sada ide jedna prazna godina, kada se mladi još profesionalno orijentiraju- što odlaže početak karijere. Obuka za posao kreće kasnije, poslije dvadesete godine. “Bojim se da je poslije pandemije to i kasnije,” dodao je Fitzenberger.
Obuke u poduzećima su u ozbiljnoj krizi najkasnije od početka pandemije, a to i te kako ima veze s nesigurnošću mladih. Mnogi po završetku školovanja još ne znaju što žele raditi, objasnio je Fitzenberger.
S druge strane, skoro trećina mladih u Njemačkoj koji su zaposleni – 29,2 posto – radi na osnovu takozvanih atipičnih ugovora. Tu spadaju razni privremeni, pomoćni ili poslovi sa skraćenim radnim vremenom. “Uvjeti za rad moraju da budu bolji,” zaključio je Fitzenberger.
Fenix-magazin/SČ/dpa
