Odvajanje otpada vrlo je važno u Njemačkoj. Na taj se način svake godine recikliraju velike količine materijala i osigurava se veća održivost. Nažalost, neki još pravilno ne odlažu smeće.
Nitko zapravo ne može do detalja reći što spada u žuti spremnik/vreću (Gelbe Tonne/Sacke) – a što ne. Uvijek iznova ondje završavaju stvari koje ne pripadaju, ili ono što se može reciklirati završi u miješanom komunalnom otpadu.
Oko 90 posto Nijemaca navodi da zna da je pravilno odvajanje ambalaže i preostalog otpada važan preduvjet za recikliranje. Pokazuje to istraživanje YouGov koje je naručila inicijativa “Mülltrennung wirkt”.
U prosjeku, međutim, 30 posto materijala sakupljenog u žuti spremnik i vreću nepravilno se odloži.
Šteta, jer se pravilno razvrstan otpad u velikoj mjeri može reciklirati. Za razliku od miješanog komunalnog otpada, koji se spaljuje. Dakle, ako pravilno odvajate, barem malo doprinosite uštedi vrijednih resursa. Dakle, što ide u žutu kantu?
Na primjer takozvana lagana pakiranja, čaše (i posude) od jogurta, sireva i slično, konzerve od hrane, limenke od pića, plastična ambalaža za kozmetiku i sredstva za osobnu higijenu, prazne tube paste za zube, plastične kutije za namaze i sladolede, plastične slamke, plastične vrećice iz trgovina.
“Nemojte ispirati, već ispraznite ostatak”, kaže Eva Katharina Hage, stručnjakinja za održivost u berlinskom potrošačkom centru.
Važno: odvojite pojedinačne dijelove pakiranja jedne od drugih. Prethodno odvojite poklopac s posude s jogurtom.
“Sustav sortiranja ih ne može razdvojiti”, kaže Hage.
Ako čašica od jogurta ima papirnati omot, to ide u papirni otpad. Dopuštena je ušteda prostora: kutije za piće mogu se sklopiti. Ali čašice od jogurta ne smiju se slagati jedna na drugu.
Ambalaža od papira, kartona, ljepila ili stakla, pak, ne spada u žutu kantu, već se odlaže posebno. DVD-ovi i stare video kasete također ne spadaju u žutu kantu.
“Oni su ometajući čimbenik i mogu se zapetljati u trake za sortiranje”, objašnjava Eva Katharina Hage.
Je li se sve ovo zapravo radi na taj način?
“Nažalost, većinom ne”, kaže zaštitnica potrošača. “Neki kažu da na kraju ionako sve završi u istoj kanti. To nije istina. Sve se sortira najbolje moguće s ciljem da se ponovno upotrijebi.” Ali ono što završi u miješanom komunalnom otpadu je izgubljeno.
A što je napravljeno od recikliranog žutog otpada?
Prema inicijativi “Mülltrennung wirkt “, od toga nastaju, primjerice, folije, tegle za cvijeće ili kante s bojom. Ovo recikliranje nije nova ideja: oko tri četvrtine aluminija proizvedenog od 1888. još uvijek je u optjecaju. Recikliranjem se također oslobađa manje CO2 u zrak i štedi energija. Ukidaju se i transportni putovi za vrijedne sirovine iz drugih zemalja.
Prema inicijativi, izračuni Öko-Instituta u Freiburgu pokazuju da svaka tona reciklirane plastike može izbjeći između 1,5 i 3,2 tone stakleničkih plinova koji utječu na klimu – ako se to koristi umjesto usporedivog novog materijala.
Fenix-magazin/IK
