Osobe koje u Njemačkoj primaju građanski doplatak (Bürgergeld), a istodobno rade „na crno“, često ne budu otkrivene tijekom terenskih kontrola. Umjesto toga, sumnje na zlouporabu najčešće izlaze na vidjelo tek kada centri za zapošljavanje (Jobcenter) uspoređuju podatke s drugim državnim institucijama i socijalnim službama.
Ova tema važna je iz dva razloga – radi zaštite novca poreznih obveznika, ali i zbog pitanja koliko su kontrole uopće učinkovite. Prema pisanju njemačkog portala Südkurier, službena statistika ne prikazuje cjelokupnu sliku jer u nacionalni pregled nisu uključeni podaci iz 104 lokalna centra za zapošljavanje.
Više od 133.000 sumnjivih slučajeva u jednoj godini
Prema godišnjem izvješću Savezne agencije za zapošljavanje za 2025. godinu, evidentirano je više od 133.000 sumnji na zlouporabu socijalnih naknada prema Zakonu o socijalnoj skrbi (SGB II). U 110.010 slučajeva sumnje su se barem djelomično potvrdile ili su pronađeni konkretni dokazi, dok je 35.425 predmeta zbog sumnje na rad na crno proslijeđeno Carinskoj financijskoj kontroli rada na crno.
Istodobno, sama Agencija upozorava da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva koje nije moguće precizno procijeniti. Drugim riječima, stvarni razmjeri zlouporaba vjerojatno su veći od službeno evidentiranih.
Digitalna provjera otkriva neprijavljene prihode
Najveći broj nepravilnosti ne otkriva se tijekom iznenadnih kontrola, nego redovitim uspoređivanjem podataka različitih državnih institucija. Provjerava se prima li korisnik, uz Bürgergeld, i prihode od zaposlenja, mirovine ili drugih socijalnih naknada koje nije prijavio.
Sustav može otkriti i druge financijske promjene, poput raskinutih ugovora o štednji za mirovinu (Riester). Najčešći razlog za povrat nepripadajućih isplata jest neprijavljeni prihod od rada – čak 77,6 posto svih utvrđenih preplata nastalo je upravo zbog toga.
Ako postoji osnovana sumnja na zlouporabu, centri za zapošljavanje imaju pravo zatražiti bankovne izvatke ili dokumentaciju vezanu uz radni odnos korisnika.
Kada se sumnja na nezakonito zaposlenje potvrdi, slučaj se prosljeđuje njemačkoj carini. Carinska financijska kontrola rada na crno koristi informatički sustav DazZ-BA, koji omogućuje pristup odabranim bazama podataka Savezne agencije za zapošljavanje te njihovu usporedbu s vlastitim informacijama.
Osim digitalnih provjera, u obzir se uzimaju i dojave građana, analize rizika te sumnjive aktivnosti u pojedinim gospodarskim sektorima. U složenijim slučajevima zajednički surađuju centri za zapošljavanje, carina i državno odvjetništvo.
Rad na crno u kućanstvima i gotovina i dalje najveći izazov
Unatoč naprednim digitalnim kontrolama, vlasti priznaju da postoje ozbiljna ograničenja. Posebno je teško otkriti neprijavljeni rad u privatnim kućanstvima, poput čišćenja, njege ili manjih obrtničkih poslova koji se plaćaju gotovinom.
Carina ne može ući u privatni dom bez sudskog naloga i konkretne sumnje na kazneno djelo. Osim toga, gotovinsko plaćanje često ne ostavlja tragove koji bi mogli poslužiti kao dokaz, a i pojedine digitalne metode plaćanja mogu otežati praćenje novčanih tokova.
Zbog toga njemačke vlasti smatraju da, iako se svake godine otkrije velik broj zlouporaba, značajan dio nepravilnosti vjerojatno nikada neće biti službeno evidentiran.
Fenix-magazin/DP/MMD
