Od 1. srpnja 2026. zakonske mirovine u Njemačkoj rastu za 4,24 %. Ipak, za otprilike 1.261.005 umirovljenika od tog povećanja neće ostati baš ništa. Socijalna služba (Sozialamt) bit će brža od povišice.
Zašto povišica ne stiže do najugroženijih?
Razlog leži u sustavu. Svi koji primaju osnovno osiguranje (Grundsicherung im Alter) ili naknadu zbog smanjene privređivanja, moraju prijaviti mirovinu kao prihod. Ako mirovina poraste, socijalna služba za isti taj iznos smanjuje socijalnu pomoć.
Primjer u brojkama: Tko danas prima 1.000 eura mirovine, od srpnja dobiva 42,40 eura više (bruto). No, onima koji primaju socijalnu pomoć, država će za tih istih 42,40 eura smanjiti naknadu. Povišica tako postoji samo na papiru, ali ne i u novčaniku.
NI NJEMAČKA, NI HRVATSKA NISU MEĐU NJIMA: Mirovine dovoljne za život u samo četiri europske zemlje
Iznimka koju mnogi zaboravljaju: Tko ima pravo na “Freibetrag”?
Zakon poznaje jednu bitnu iznimku. Svi koji imaju najmanje 33 godine staža (tzv. Grundrentenzeiten) imaju pravo na poreznu olakšicu, odnosno neoporezivi dio prema njemačkom zakonu (SGB XII).
U tom slučaju, prvih 100 eura bruto mirovine se ne računa u prihod.
Dodatno se ne računa još 30 % iznosa koji prelazi tih 100 eura.
Gornja granica ovog neoporezivog dijela iznosi 281,50 eura mjesečno.
Tko ispunjava uvjet od 33 godine staža, zadržat će barem dio povišice jer socijalna služba taj iznos ne smije oduzeti od pomoći.
Važne informacije o imovini i zahtjevima
Ako planirate podnijeti zahtjev za osnovno osiguranje, trebate znati:
Zaštićena imovina (Schonvermögen): Zakon štiti ušteđevinu samaca do 10.000 eura, dok je kod parova taj iznos 20.000 eura. Tek iznad tih iznosa socijalna služba traži da trošite vlastite rezerve.
Nema isplate unatrag: Zahtjev se podnosi u socijalnoj službi ili izravno u mirovinskom osiguranju (Deutsche Rentenversicherung). Pomoć se isplaćuje od prvog dana mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, stoga ne oklijevajte.
Fenix-magazin/IK
