NI NJEMAČKA, NI HRVATSKA NISU MEĐU NJIMA: Mirovine dovoljne za život u samo četiri europske zemlje

Oni koji se u starosti oslanjaju isključivo na državne mirovine brzo se nađu u financijskim poteškoćama u većini europskih zemalja. Njemačka nije iznimka. Umirovljenici nemaju dovoljno za život ako se oslanjaju isključivo na državnu pomoć: U Europi se čini da to nije iznimka, već tužna stvarnost. Nova analiza DataPulse Researcha otkriva da se mnogi ljudi u Europi koji su desetljećima uplaćivali u mirovinski sustav nalaze u prekarnoj financijskoj situaciji u starosti, pišu njemački mediji. Oni koji se oslanjaju isključivo na državne mirovine žive iznad svojih mogućnosti u većini europskih zemalja. Samo četiri od 27 proučavanih zemalja mogu strukturirati mirovine na način da pokrivaju stvarne troškove života u starosti. Njemačka nije među njima. Njemačka je tek na 20. mjestu od 27: Mirovine nedovoljne za život Analitičari su usporedili prosječne godišnje troškove osoba starijih od 60 godina u 27 zemalja s državnim mirovinama. Ova analiza temelji se na podacima Eurostata prilagođenim inflaciji, prilagođenim razini cijena iz 2023. godine. Eurostat je službeni statistički ured Europske unije. Rezultat je otrežnjujući: U Njemačkoj prosječna bruto državna mirovina iznosi 19.138 eura godišnje. Prema analizi, tipični godišnji troškovi umirovljenika u Njemačkoj iznose između 24.000 i 29.000 eura. Ova razlika je znatna. U europskoj usporedbi, Njemačka je na 20. mjestu od 27 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. U Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj ljudi mogu živjeti od svojih mirovina. Značajan dio mirovinskih troškova odlazi na stanovanje, uključujući režije i hranu. Njemačke umirovljenike posebno pogađaju troškovi stanovanja: Oko 60 posto starije populacije u Njemačkoj živi u unajmljenom smještaju. Ako najamnine rastu brže od opće inflacije, umirovljenici gube kupovnu moć, čak i ako se mirovine službeno usklađuju. Rumunjska, Češka, Poljska i Španjolska su iznimke, jer tamo državne mirovine premašuju prosječne troškove života za između tri i 21 posto. Bugarska i Danska su nešto ispod ovog prosjeka. U Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Norveškoj razlika je posebno velika; Umirovljenici moraju pokriti više od trećine svojih troškova iz drugih izvora. Visoke mirovine, ali još viši troškovi života u Luksemburgu Mali mirovinski deficit ne mora nužno dovesti do siromaštva u starosti, kao što pokazuje primjer Norveške. Axel West Pedersen, profesor istraživanja na Institutu za društvena istraživanja, objašnjava: „Važno objašnjenje zašto je siromaštvo u starosti relativno nisko u Norveškoj leži u relativno velikodušnoj minimalnoj razini mirovina putem nacionalnog sustava osiguranja, Folketrygden. Istovremeno, međutim, sustav je osmišljen tako da država osigurava temelj, ali stvarni životni standard u starosti proizlazi iz međudjelovanja s profesionalnim mirovinama.“ Kupovna moć je ključna, a ne nominalni iznos mirovine Luksemburg isplaćuje najvišu nominalnu mirovinu u Europi, preko 34.000 eura. Međutim, visoki troškovi života, oko 52.000 eura, stvaraju tešku situaciju za umirovljenike. U međunarodnim usporedbama, Luksemburg se čak nalazi iza Njemačke. Bugarska, s druge strane, isplaćuje drugu najnižu mirovinu od oko 4500 eura, ali je peta u međunarodnim usporedbama mirovina u odnosu na rashode. Sama brojka na mirovinskom izvješću, stoga, malo govori o tome koliko se dobro s njom može upravljati svakodnevnim životom. Mirovine u Njemačkoj blago rastu Analiza ističe da su svi iznosi mirovina bruto iznosi. Budući da su mirovine u gotovo svim zemljama EU podložne oporezivanju i doprinosima za socijalno osiguranje, stvarna kupovna moć na kraju mjeseca često je znatno niža, što dodatno povećava stvarni jaz u mirovinama. Unatoč strukturnim slabostima europskih mirovinskih sustava, postoje neke pozitivne vijesti za 21 milijun njemačkih umirovljenika u kratkom roku: Prema saveznoj ministrici rada Bärbel Bas (SPD), isplate mirovina će se 1. srpnja povećati za 4,24 posto, više nego što se očekivalo u prosincu. Ovo povećanje posljedica je poboljšanog rasta plaća, s kojim su mirovine povezane. Za standardnu mirovinu to znači povećanje od 77,85 eura mjesečno. Bas je naglasila: „Dostojne mirovine nisu luksuz, već pitanje pravednosti za ljude koji su cijeli život naporno radili.“ Ostaje upitno hoće li ovo povećanje biti dovoljno za smanjenje strukturnog jaza u mirovinama. Mirovinska komisija trenutno radi na dugoročnim reformama, pišu njemački mediji. Fenix-magazin/SČ