“Sva tijela su bila očuvana. Vidjeli smo kosu, kožu i muku tih ljudi. Vidjelo se da su bili živi zakopani, zazidani”, zbog nedostatka kisika tijela se nisu raspala te su ostala prilično očuvana kazao je dr. Roman Leljak, piše Maxportal.hr.
U rujnu 2015. prvi je put javno omogućen ulaz u rudnik Barbara rov u Hudoj Jami. Samo na tom mjestu u Sloveniji neposredno nakon Drugog svjetskog rata partizanske postrojbe mučki su ubile tri tisuće ljudi.
Najveći dio žrtava činili su pripadnici hrvatskih oružanih snaga, ali i žene i djeca. Iako je od tada prošlo 70 godina, njihovi posmrtni ostaci još nisu dostojno pokopani niti su krivci odgovarali za zločin koji su počinili…
Nakon više od 500 metara rudarskog rova, nazočni su naišli na prizor koji ledi krv u žilama. U plastične košare nagurani su posmrtni ostaci žrtava partizansko-komunističkih zločina. On se dogodio 1945., kada je Drugi svjetski rat službeno već bio gotov.
Među mnogima koji su se o okrutnosti počinjenoj nad hrvatskim muškarcima, ženama i djecom željeli uvjeriti na vlastite oči, našao se istraživač i publicist, Roman Leljak koji je o Hudoj jami načuo još 1989. godine:
– Ziberšek Angelica mi je dala pismo svoje sestre Marije. Rekla je da Marije nema od svibnja 1945 i da je bila trudna sedam mjeseci. To pismo mi je promijenilo život. U njemu je pisalo ovo: “Još nekoliko sati i bit će kraj mog života. O Bože, o žalosna majko, majko moja. Ti znaš da umirem nevina, onako kako je umirao i tvoj Sin. O moje dijete, moj nježni anđele, kako bih voljela vidjeti tvoje nasmijano lice koje bi me razveselilo. O moje dijete, moj bijeli nježni cvijete. Samo mirno spavaj, moje tijelo će biti tvoja postelja. Premda te ljubim, od smrti koja te čeka ne mogu te spasiti.”
Potresno pismo umiruće trudne Marije, piše Maxportal.hr, natjeralo je Leljaka da svoj život podredi otkrivanju Huda jame i Barbarinog rova:
– Ovdje je umrlo preko tri tisuće ljudi. Dvije tisuće Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Austrijanaca. Zločin u Hudoj jami počinila je slovenska 3. brigada KNOJ-a, a likvidacije je izvršio 1. bataljun kojeg je vodio Benjamin Žižmond. Njih 18 je još uvijek živo, primaju partizanske naknade koje zajedno s mirovinom iznose oko 1.500 eura – kazao je Leljak.
Biskup gospićko – senjski Mile Bogović koji je također bio prisutan u obilasku Huda jame kazao je:
“Predložio bih da sve ovo što je ovdje pronađeno, a znade se da pripada Hrvatima, da se pokopa u njihovom polju, u polju naše domovine Hrvatske.”
Fenix-magazin/MD/Maxportal.hr
