Danas, u nedjelju, 8. rujna je blagdan Male Gospe. Kalendarski pada oko tri tjedna nakon svetkovine Uznesenja BDM na nebo, ali uvijek 08. rujna.
Mala Gospa nije zapovijedni blagdan, ali je narodu vrlo drag. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.
Zove se Mala Gospa jer se slavi “mala Marija”, spomendan Marijina rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.
Blagdan Male Gospe svoje početke datira iz 5. stoljeća. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala rodna kuća Blažene Djevice Marije sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na kršćanskom Zapadu.
Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan.
U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna.
Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.
Mala Gospa donosi jesen pa se u narodu kaže “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U narodu je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka).
Fenix-magazn/MD/
