Vijeće za elektroničke medije (VEM) dosad nije zaprimilo nijednu pritužbu na televizijske, radijske i nakladnike elektroničkih publikacija vezanu za izvještavanje o potresima i saniranju posljedica potresa, kazao je u utorak predsjednik VEM-a Josip Popovac.
“Na izvještavanje o potresima i saniranju posljedica potresa osobno nemam većih zamjerki niti na nacionalne niti na lokalne, odnosno regionalne televizijske i radijske nakladnike kao ni na pripadajuće im elektroničke publikacije’’, kazao je Popovac za Hinu.
Kazao je i kako medijski sustav, unatoč epidemiji covida-19 i strahovitim potresima koji su pogodili Hrvatsku, obavlja sve svoje glavne funkcije. Ocijenio je kako se građanima prenose točne, pouzdane i vjerodostojne informacije te da domaći nakladnici efikasno obavljaju svoju ulogu javnog informiranja.
Pritom je posebno istaknuo ulogu javnih medijskih servisa, ali i lokalnih medija s područja koja su bila najviše pogođena potresom.
“S obzirom na stabilnost financiranja i relativno blagu izloženost tržištu, javni servisi trebaju biti izvor vjerodostojnih i provjerenih informacija i promicatelji profesionalnih standarda. I Hinu i HRT pozivam na dodatne napore u provjeravanju činjenica i suprotstavljanju anomalijama u informacijskom prostoru, i to permanentno, ne samo u velikim krizama’’ kazao je Popovac.
Dodao je i kako se ti zahtjevi danas postavljaju svim javnim servisima u Europi.
Što se tiče lokalnih medija s područja koja su pogođena potresom, njihov doprinos je nemjerljiv, a naročito doprinos novinara i urednika radija koji najbolje poznaju područje, ljude i specifične okolnosti, istaknuo je Popovac
“Potpuno porušeni radio Petrinja i radio Sisak vratili su se u eter nakon četiri dana i sada emitiraju iz izmještenih kontejner studija. Radio Banovina i Quirinis, pošto nisu pretrpjeli tako razorne štete, vratili su se u eter odmah nakon potresa. Novinarke, novinari i drugi djelatnici, iako su osobno pretrpjeli razaranja, posvetili se svom pozivu’’ kazao je Popovac ocijenivši to izvanrednim entuzijazmom i profesionalnošću.
Naglasio je i kako će Agencija za elektroničke medije učiniti sve moguće da olakša poslovanje tim nakladnicima, potiče proizvodnju i objavljivanje programa od javnog interesa na lokalnoj i regionalnoj razini, Popovac je podsjetio i na najnovije upozorenje VEM-a kojim se poziva građane da koriste vjerodostojne izvore vijesti, ali i domaće medije da ulože dodatne napore u provjeravanju činjenica i suprotstavljanju širenja svih oblika dezinformacija.
“Nažalost, svjedoci smo dezinformacijskih kampanja koje se u posljednje vrijeme najčešće šire društvenim mrežama, a koje štete građanima unoseći dodatni nemir i nesigurnost” kazao je Popovac.
Posebno je istaknuo lažne tvrdnje o predviđanju “novih” razornih potresa, lažne vijesti o provalama, pljačkama i napadima na građane na područjima pogođenim potresom, vijesti o lažnim računima za uplate pomoći građanima, te pretjerivanje u broju žrtava te , raznorazne “teorije zavjere“.
“S obzirom izvanredne okolnosti, smatram da je to vrlo opasno. Apeliram na građane da se informiraju na urednički odgovornim medijima”, zaključio je Popovac.
S druge strane, na opasnost širenja dezinformacija upozoravaju i na Faktografu, jedinom hrvatskom portalu za provjeravanje točnosti činjenica u javnom prostoru (fact checking).
“Stresni događaji, odnosno događaji plodno su tlo za širenje dezinformacija. U kriznim situacijama na naplatu posebno dolazi nepovjerenje građana u institucije, kao i nepripremljenost institucija za brze, točne i koordinirane akcije. Ako izostanu točne i pravovremene informacije, ljudi su prepušteni neprovjerenim i netočnim informacijama kazala je za Hinu Ana Brakus, izvršna urednica Faktografa.
Kazala je i kako je Faktograf u vrlo kratkom roku zaprimio dvadesetak upita čitatelja i čitateljica za provjeru tvrdnji koje su se širile društvenim mrežama. Nakon petrinjskog potresa uslijedila je lavina dezinformacija i misinformacija. Tuđu nesreću, ali i snažnu emocionalnu reakciju, pokušavaju iskoristiti brojni dezinformatori. Najviše ih to čini zbog zarade, odnosno klikova koji donose prihode od oglašavanja, ističe Brakus.
“U želji da pomognu, ljudi nerijetko nasjednu na dezinformacije i pomažu u njihovom širenju. Zato ponavljamo: Nemojte dijeliti informacije čije podrijetlo ne znate. Prije dijeljenja, razmislite koje dokaze ta objava nudi i tko je izvor informacije”, zaključuje.Brakus. Ističe i da, pored profitera, da društvenim mrežama “operira” i paranoja, kao i razne teorije zavjera.
“Razotkrili smo neobične dezinformacije o tome da potres nije prirodnog porijekla, odnosno da mu je uzrok supermoderno oružje zvano “Božja šipka” usmjereno nedaleko od nuklearne elektrane Krško. To je možda najbizarnija tvrdnja koju smo razotkrili ovih tjedana”, zaključuje Brakus.
Fenix-magazin/SIM/Hina
