Veliki je četvrtak – spomendan Isusove posljednje večere. Završila je korizma i počelo vazmeno trodnevlje tijekom kojega katolici slave temeljne istine svoje vjere – Kristovu muku, smrt i uskrsnuće.
Piše: Veronika Pavičić
U svim hrvatskim krajevima održavaju se brojne pučke pobožnosti osobite za Veliki tjedan. Tako se od starine na današnji dan u prozore stavljalo raspelo koje će tamo ostati do Velike subote. Četvrtak je osobit i po tome što se u Crkvi vežu zvona i kaže se da su ona “odletjela u Rim”, a da će se vratiti tek na dan uskrsnuća Gospodnjega.
Odjeća je skromnija i korotna, bez živopisnih boja, ako je bila vezena, u nekim krajevima to je bio bijeli vez na bijelo platno, tako je primjerice u selu Resniku u istočnom predgrađu Zagreba gdje je i žalobno ruho za pokojnikom isključivo bijele boje.
Običaji u Slavoniji
U Slavoniji su u korizmenom vremenu djevojke i žene odabirale odjeću koju će nositi u vazmenom trodnevlju i na Uskrs. Etnologinja zagrebačkog Etnografskog muzeja Katarina Bušić ističe da se trebalo “noviti za Uskrs” ili ponijeti “djevojačku ponovu” koja je kao novoizrađena odjeća bila simbol uskrsnoga, proljetnoga početka.
U to se vrijeme suzdržavalo od mesa do Uskrsa, nije se sviralo, niti plesalo. Etnografski zapisi ističu pokorničko ponašanje, od Istre i Dalmacije do Slavonije i Bačke, vjernici su išli na mise, klanjanja i križne puteve. Pripremala su su posna i blagdanska jela, no, govorilo se u panonskome području: „sve mora biti tiho i krotko“
Na Veliki četvrtak se spominjemo Isusove Posljednje večere s učenicima na kojoj je svima oprao noge govoreći da su svi čisti osim jednoga, misleći na Judu koji će ga izdati za tredeset srebrnjaka.
U kasnom srednjem vijeku kod nas se osnivaju bratovštine, udruge vjernika štovatelja Muke i njihovi se članovi bičuju u znak saživljenosti s Isusovom mukom. Bratovštone su posebno zaslužne za oblikovanje procesijskih oblika pobožnosti vezanih za liturgiju Velikoga tjedna.
Pučke procesije koje će večeras u 22 sata krenuti iz šest otočkih mjesta i s križem teškim 18 kilograma (koji nosi muškarac ostavljajući osobni ili obiteljski zavjet), najbolje su istražene na otoku Hvaru čija se “Procesija za križen” nalazi na prestižnoj listi UNESCO-a kao nematerijalna baština svijeta.
Pranje nogu
Na Veliki četvrtak na misama Večere Gospodnje svećenici vjernicima peru noge kao primjer služenja i uzajamne ljubavi. Papa Franjo donio je odluku da tom obredu mogu pristupiti i žene, to je potvrdio i primjerom kad je prije koju godinu na današnji blagdan prao noge ženama u talijanskome zatvoru Rebibiji. Poglavar Katoličke crkve se nakon 10 godina večeras vraća na mjesto u kojem je kao papa slavio prvu misu Večere Gospodnje među štićenicima zatvora za maloljetnike u predgrađu Rima.
Na Veliki četvrtak Isus je ustanovio sakramente euharistije i svećeničkog reda. U spomen na Svećenički dan danas će se u katedralnim crkvama u Hrvatskoj oko svojih biskupa okupiti oko 2.300 svećenika i slaviti misu te obnoviti svoja svećenička obećanja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu.
Kardinal Josip Bozanić predvodio je jutarnje slavlje u bogoslužnom prostoru na zagrebačkom Kaptolu, istaknuo je: „Pomazanjem svetim pritjelovilo nas je Kristu vrhovnom i vječnom svećeniku da bismo sudjelovali u žrtvi kojom je utemeljen novi i vječni savez u njegovoj krvi“. Kardinal Misu posljednje večere služi na Kaptolu u 19 h.
U programu Hrvatskog katoličkog radija od 19 sati može se pratiti prijenos Mise večere Gospodnje iz katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi koju predvodi požeški biskup mons. Antun Škvorčević.
Fenix-magazin/SIM/ Veronika Pavičić
