Izbjeglice će u Njemačkoj moći stupiti u radni odnos šest mjeseci nakon ulaska u zemlji. Njemačka vlada zakonski je olakšala zapošljavanje izbjeglica, javljaju njemački mediji.
Tražiteljima azila trebalo bi ubuduće brže biti omogućeno započinjanje radnog odnosa u Njemačkoj – točnije nakon samo šest mjeseci. Vlada je odobrila odgovarajuće propise. Predviđene su i duže zatvorske kazne za krijumčare ljudi.
Rad nakon pola godine
Njemačka vlada olakšala je izbjeglicama zapošljavanje. Prema novim promjenama, tražitelji azila bi ubuduće trebali moći raditi nakon šest mjeseci.
Za one bez djece to je trenutno moguće tek nakon devet mjeseci boravka u Njemačkoj. Radnu dozvolu u pravilu bi trebali dobiti i oni koji su u Njemačku ušli do kraja 2022. godine. Prethodni rok bio je 1. kolovoza 2018.
Trajanje zaposlenja potrebno za dobivanje takozvanog vremena tolerancije smanjit će se s 18 na dvanaest mjeseci.
Minimalno tjedno radno vrijeme potrebno za odobrenje vremena tolerancije pada s 35 na 20 sati tjedno.
Smanjiti broj izbjeglica na socijali
Savezna vlada se nada da će to rezultirati većim zapošljavanjem tražitelja azila. Time bi se također trebali rasteretiti gradovi i općine kada su u pitanju socijalna davanja.
Međutim, osobe koje su podnijele “očigledno neutemeljene” zahtjeve za azil iz takozvanih sigurnih zemalja podrijetla ili koje su odbile razjasniti svoj identitet ne bi trebale moći koristiti ovu olakšicu.
Pooštravanje kazni za krijumčare
Vlada traži i pooštravanje kazni za krijumčare: krijumčarenje koje je rezultiralo smrću zbog nepažnje trebalo bi se kažnjavati doživotnim zatvorom ili kaznom od deset do 15 godina zatvora – do sada je to bilo od tri do 15 godina.
U slučaju komercijalnog ili grupnog krijumčarenja, kazna se povećava na tri do 15 godina (ranije od jedne do deset godina).
Lakši slučajevi trebali bi se kažnjavati s najmanje godinu dana zatvora (ranije šest mjeseci), a pokušaji izbjegavanja policijske kontrole u grubim prometnim prekršajima – tzv. prijelomni slučajevi – također bi se trebali kažnjavati strože od jedne do 15 godina zatvora ( prije tri mjeseca do pet godina).
Policija i državno odvjetništvo trebali bi također dobiti ovlasti za nadzor telekomunikacija kako bi istražili sva kaznena djela krijumčarenja, a doneseni su i propisi za poboljšanje razmjene podataka između imigracijskih i socijalnih vlasti.
Odluke vlade dio su migracijskog paketa i sada bi o njima trebalo raspravljati u Bundestagu, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
