U Njemačkoj se događa pravi procvat biciklizma. No, pandemija također uzrokuje stalna “uska grla” u opskrbi i više cijene.
Kupci u maloj radnji bicikala obitelji Sehmer u Saarbrückenu, u zapadnoj Njemačkoj, stalno postavljaju ista pitanja: «Imate li nešto? Mogu li nešto naručiti?” Bicikli sa i bez elektromotora i dalje su deficitarna roba trećeg ljeta pandemije, a potražnja je i dalje velika. Biciklistička industrija vjeruje da je u osnovi sposobna isporučiti narudžbe, ali zahtjevni kupci s preciznim idejama sve češće ostaju praznih ruku ili na kraju moraju raditi kompromise, javlja DPA.
“Trgovine ne mogu prodavati ako su prazne”, kaže Tim Salatzki, stručnjak za tehnologiju u Udruženju biciklističke industrije (ZIV) u Berlinu. Prema njegovim riječima, proizvođači rade punom parom i, unatoč stalnim poteškoćama u lancu opskrbe, očekuju da će uspjeti premašiti rekordnu prodaju iz 2021. godine. Međutim, neće svaki kupac dobiti bicikl kakav želi, a potrebna je određena spremnost na kompromis, primjerice s bojom ili pojedinim komponentama opreme.
U Njemačkoj je prošle godine prodano oko 4,7 milijuna bicikala, od kojih je 2,0 milijuna imalo električni pogon. E-bicikli i pedeleci nastavili su lagano rasti u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, zabilježen je značajan pad prodaje klasičnih bicikala (2,7 milijuna u odnosu na 3,09 milijuna). Uz brzo rastuće e-bicikle, prosječne cijene (1395 eura po biciklu) kao i ukupan promet porasli su na 6,56 milijardi eura.
Već 2021. trgovci su morali suočiti s posljedicama krize. – Zbog ograničene dostupnosti robe, moralo se prijeći na način ‘distribucije robe’ krajnjem kupcu”, napominje Njemački biciklistički savez (VDZ). Poskupljenja su neizbježna posljedica ovog tržišta. Kriza u Ukrajini, tekući problemi s isporukom dijelova koji se većinom uvoze iz Azije i nagli porast cijena sirovina nastavit će “zagrijavati” tržište 2022.
Prema VDZ-u, pojedini brendovi za kojima postoji velika potražnja već su zatražili detaljne jedinične narudžbe od trgovaca za 2023. godinu. Opća oskudica pogađa male stacionarne trgovce na malo, koji su prije mogli vrlo fleksibilno djelovati preko veletrgovaca, mnogo više od internetskih pružatelja usluga i velikih trgovačkih lanaca. Prošle godine je asortiman sportskih motocikala bez električnog pogona izrazito smanjen.
Michael Bachmann iz “Micha’s Rad-Atelier” u Koblenzu u jugozapadnoj Njemačkoj izvještava, primjerice, da je njegova prodaja novih bicikala prošle godine pala za oko 40 posto u odnosu na 2020. godinu. “2021. je bila prva velika pauza, a ove godine bit će ekstremna”, boji se. Od 123 bicikla koje je naručio za ovu sezonu, još uvijek je otvoreno 97 isporuka. A datumi se stalno odgađaju.
Manji ponuđači također polažu veće nade u radionički posao, koji bi se, prema VDZ-u, trenutno trebao značajno povećati nakon gubitaka u karanteni u prethodnoj godini. Svi koji žele imati termin održavanja u Montimare trgovini bicikla u Frankfurtu trenutno moraju čekati do kraja svibnja. Thomas Schütt iz Zweirad-Ganzerta također govori o čekanju trajanju četiri tjedna. Ovisno o potrebnom rezervnom dijelu, može potrajati i dulje. Istraživanja o tome gdje se dijelovi još mogu nabaviti također se čekaju.
I trgovina i industrija očekuju konstantno veliku potražnju za novim biciklima s obzirom na visoke cijene goriva i promijenjeno ponašanje u slobodno vrijeme i putovanje na posao. Prema nedavno objavljenom istraživanju Yougova koje je naručio portal Check24, 23 posto ispitanih planira kupiti bicikl ove godine ili je to već učinilo. Sa zalihama u cijeloj zemlji od oko 81 milijun bicikala, to je zapanjujuće, jer matematički svaki građanin posjeduje bicikl.
Profesor za održivu mobilnost i biciklizam na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Frankfurtu Dennis Knese također pretpostavlja da će postojati održivi trend prema biciklima. “Postoji ogroman potencijal za kratka putovanja manja od dva ili pet kilometara, koja se često još uvijek voze automobilom”, kaže stručnjak. Hitno je potrebno snažno proširenje infrastrukture, biciklističke staze moraju postati povezane mreže kako bi se omogućile alternative automobilu čak i na većim udaljenostima. Osim toga, postoji potreba za sigurnim parkiralištima, uključujući i na željezničkim kolodvorima. “Ima još puno prostora za napredak”, sažima profesor.
Fenix-magazin/MD/DPA
