Veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota dao je intervju za ugledni njemački dnevnik “Berliner Zeitung” u kojem se osvrnuo na vojno-redarstvenu operaciju Oluja.
Odmah na početku razgovora, veleposlanik Bakota je istaknuo kako “operacija Oluja zauzima posebno mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti, ne samo kao uspješno izvedena vojno-redarstvena operacija koja je stvorila ključne preduvjete za ostvarivanje cjelovitosti hrvatskog teritorija, već i kao operacija koja je, promijenivši odnos snaga, zadala odlučujući udarac višegodišnjim osvajačkim ratnim politikama režima Slobodana Miloševića te ujedno, niti mjesec dana nakon genocida u Srebrenici, pridonijela stvaranju strateških preduvjeta za okončanje rata u Bosni i Hercegovini”.
– Nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i primanja u UN u svibnju 1992. godine gotovo trećina hrvatskog teritorija i dalje je ostala okupirana, a pokušaji iznalaženja rješenja s predstavnicima pobunjenih hrvatskih Srba uz posredovanje međunarodne zajednice nisu se pokazali uspješnima. Odbijajući priznati samostalnost Republike Hrvatske, srpska je strana odbila i prijedlog međunarodne zajednice o mirnoj reintegraciji okupiranih područja u hrvatski ustavno-pravni poredak, uz predviđeni stupanj autonomije koji navedena područja nisu nikada imala za vrijeme Jugoslavije. Vojno-redarstvena operacija Oluja provedena je početkom kolovoza 1995., a ovom uspješnom operacijom u četiri je dana oslobođena gotovo petina hrvatskog teritorija, s kojeg su, kao žrtve srpskih osvajanja, u prethodnim godinama izbjegli 250.000 hrvatskih građana. Ova vojna pobjeda ujedno je stvorila uvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. godine ostvarena cjelovitost hrvatskog teritorija – napomenuo je Gordan Bakota.
“Splitska deklaracija”
Vojna operacija Oluja, podsjetio je veleposlanik Bakota, uslijedila je manje od mjesec dana nakon genocida koji se dogodio u Srebrenici u susjednoj Bosni i Hercegovini, u prvoj polovici srpnja 1995. godine.
– U neposrednom razdoblju nakon ovog strašnog zločina tj. 22. srpnja 1995. tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman potpisali su „Splitsku deklaraciju“, koja predviđa suradnju između bosansko-hercegovačkih i hrvatskih oružanih snaga na bosansko-hercegovačkom teritoriju s ciljem zajedničke borbe protiv srpske agresije. Hrvatska je vojska, u suradnji s bosansko-hercegovačkim oružanim snagama, u kolovozu 1995. godine tako prvo probila srpsku opsadu zaštitne zone UN-a Bihać, a zatim je doprinijela oslobađanju velikog dijela Bosne i Hercegovine – istaknuo je Gordan Bakota u intervjuu za Berliner Zeitung.
Vezano uz razbijanje obruča srpskih snaga oko tzv. Bihaćke zone, veleposlanik Bakota je podsjetio kako je bila riječ o “enklavi u kojoj se u trogodišnjoj opsadi nalazilo oko 170.000 stanovnika kojima je prijetila sudbina Srebrenice”.
-Nažalost, ovaj važni aspekt vojne operacije Oluja u manjoj je mjeri poznat široj javnosti. Strateški važna vojna suradnja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske promijenila je odnos snaga, pa je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević po prvi put bio spreman za ozbiljne mirovne pregovore. Daytonski mirovni sporazum koji je potpisan nekoliko mjeseci kasnije, u studenom 1995. godine, doveo je do kraja rata u Bosni i Hercegovini. S obzirom na ove činjenice, vojna operacija „Oluja‘’ može se s punim pravom smatrati prekretnicom koja je otvorila put prema miru i stabilnosti u jugoistočnoj Europi nakon godina ratnih razaranja i strahota koje je prouzročila destruktivna velikosrpska politika Slobodana Miloševića. Podsjećamo i da je Milan Martić, jedan od ključnih vođa srpskih pobunjenika u Hrvatskoj i sudionika u nastojanjima za stvaranjem ujedinjene srpske države koja je trebala obuhvaćati i dijelove RH, pravomoćno osuđen od strane ICTY-ja na 35 godina zatvora – istaknuo je Bakota.
Hrvatski veleposlanik u Berlinu je podsjetio kako su tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja hrvatske televizijske i radijske postaje prenosile pozive hrvatske vlade srpskom stanovništvu koje je u to vrijeme živjelo na okupiranim područjima da ostanu u svojim domovima i mirno čekaju obnovu ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.
Pravo žrtvi na pravdu
– Većina tamošnjeg srpskog stanovništva slijedila je, međutim, poziv srpskog vodstva u okupiranom Kninu i povukla se zajedno sa srpskom vojskom. Nažalost, usprkos jasno proklamiranoj politici tadašnjeg hrvatskog državnog vrha koja je pozivala na ostanak i suživot, u razdoblju nakon Oluje na navedenom su se području dogodili i pojedinačni zločini nad civilima srpske nacionalnosti. Najviši hrvatski dužnosnici u više su navrata najoštrije osudili ove zločine te ukazali na civilizacijsku dužnost Hrvatske da sve žrtve dobiju pravdu – rekao je hrvatski veleposlanik.
Veleposlanik Bakota je posebno istaknuo znatnu političku predanost koju predstavnici najviših hrvatskih institucija ulažu u vezi s iznimno važnim pitanjem izgradnje povjerenja i pomirenja, kao i dijaloga o recentnoj hrvatskoj povijesti. Spomenuo je predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andrej Plenković koji su prošle godine prisustvovali komemoraciji srpskih civilnih žrtava u selima Varivode i Grubori, dok je potpredsjednik Vlade Boris Milošević, koji dolazi iz redova Samostalne demokratske srpske stranke i zadužen je za društvene djelatnosti i ljudska prava kao visoko rangirani predstavnik srpske nacionalne manjine sudjelovao u središnjem obilježavanju 25. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja.
-U ovom smislu, s ciljem očuvanja mira i stabilnosti na području jugoistočne Europe, u okviru hrvatskih vanjskopolitičkih aktivnosti kontinuirano se ukazuje na važnost dobrosusjedskih odnosa, a aktivna podrška politici proširenja već je godinama jasan vanjskopolitički prioritet RH. Podrška reformskim nastojanjima zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema EU bila je, primjerice, i jedan od tematskih težišta prošlogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Važna je i održivost reformskog napretka i političke volje za ispunjavanjem potrebnih reformskih procesa u okviru pristupnog procesa, kao i svih koraka koji mogu pridonijeti izgradnji međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa na području jugoistočne Europe. U njih svakako spada i izuzetno važna sposobnost suočavanja s negativnim naslijeđem onih ratnih politika odgovornih za brojne zločine i smrtna stradanja desetaka tisuća ljudi, odnosno protjerivanje stotina tisuća ljudi na području bivše Jugoslavije – zaključio je veleposlanik Gordan Bakota u razgovoru za Berliner Zeitung.
Fenix-magazin/MD
