Kolektivni ugovori općenito pružaju više novca i zaštite radnicima te općenito pružaju veću sigurnost planiranja, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa). No, kakav bi bio utjecaj na njemačko gospodarstvo kada bi svi imali kolektivne ugovore?
Prema izračunima Njemačke konfederacije sindikata (DGB), ako bi Njemačka bila obuhvaćena kolektivnim ugovorima u svim područjima, fondovi socijalnog osiguranja godišnje bi primali oko 41 milijardu eura više doprinosa.
Taj novac se gubi kod pružatelja socijalnog osiguranja zbog “izbjegavanja kolektivnog pregovaranja i dampinga plaća”, piše sindikalna konfederacija u novoj brošuri o toj temi, koju je dobila Njemačka tiskovna agencija. Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND) je prethodno izvijestio o tome.
“Iz istog razloga, njemačka vlada, države i općine prikupljaju otprilike 24 milijarde eura manje poreza na dohodak”, dodaje se.
Na temelju posebne analize istraživanja o zaradama Saveznog statističkog ureda, DGB je ispitao broj i zarade radnika koji primaju plaću prema kolektivnim ugovorima i onih koji nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima. Pozadina: “Trenutno samo oko polovica svih radnika u Njemačkoj ima koristi od kolektivnih ugovora”, navodi DGB.
Što je izračunao DGB?
Milijuni ljudi, prema nalazima DGB-a, imaju manje novca u džepovima zbog nedostatka kolektivnog ugovora nego što bi vjerojatno imali s takvom ugovornom osnovom: “Kako se smanjuje pokrivenost kolektivnim pregovaranjem, njihovi radni uvjeti i izgledi za prihode se pogoršavaju.”
Konkretno, stručnjaci DGB-a izračunali su koliko bi se dodatnog poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje generiralo sa 100-postotnom pokrivenošću kolektivnim pregovaranjem.
Zatim su izračunati ukupni doprinosi za socijalno osiguranje, porezni prihodi i ukupni neto prihod te uspoređeni s trenutnom situacijom s pokrivenošću kolektivnim pregovaranjem.
Tisuće eura manje plaća godišnje?
Prema DGB-u, kupovna moć radno sposobnog stanovništva također pati od nedostatka pokrivenosti kolektivnim ugovorom.
Kad bi kolektivni ugovori vrijedili za sve, radnici bi godišnje imali oko 58 milijardi eura više u džepovima. U prosjeku, prema DGB-u, radnici bez kolektivnog ugovora imaju 2.891 euro manje neto godišnje radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorom. Za radnike na Istoku bez kolektivnog ugovora, DGB čak procjenjuje godišnji neto gubitak od 3.451 eura.
„Ako zbrojite sve troškove – odnosno gubitak prihoda socijalnog osiguranja, poreznih vlasti i novčanika radnika – gubitak iznosi 123 milijarde eura godišnje“, prema sindikalnoj federaciji.
„Troškovi izbjegavanja kolektivnog pregovaranja“ neznatno su se smanjili sa 130 milijardi eura u prethodnoj procjeni za 2023. Jedan od razloga: „plašljivo“ povećanje pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem u nekim državama, kako napominje DGB.
„Visoka razina pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem nije prepreka, već pokretač gospodarskog rasta – jača domaću potražnju i osigurava dobra, održiva radna mjesta“, rekao je član uprave DGB-a Stefan Körzell za RND.
Što vlada radi?
U kolovozu je njemačka vlada u kabinetu predstavila prijedlog zakona o povećanoj pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem. Prema planovima, tvrtke će morati plaćati svoje radnike prema kolektivnim ugovorima za savezne javne ugovore vrijedne 50.000 eura ili više.
Konkretno, to znači da bi morali osigurati plaće, božićne bonuse, godišnji odmor i odmor kako je propisano standardnim kolektivnim ugovorima u industriji. To bi tvrtkama koje se pridržavaju kolektivnih ugovora dalo veće šanse za dobivanje ugovora nego prije.
Konkurentski nedostaci s kojima se suočavaju tvrtke s kolektivnim ugovorima u usporedbi s onima bez njih, koje mogu ponuditi jeftinije ponude, ključni su argument koalicije za jačanje kolektivnih ugovora.
Fenix-magazin/SČ/dpa
